Mjesečno na bolovanjima u BiH 10.000 radnika, troškovi neizdrživi

Prema podacima Zavoda za zdravstveno osiguranje, može se zaključiti da je radno sposobno stanovništvo u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve bolesnije.

Odlasci na bolovanja

Naime, iz godine u godinu se bilježi sve veći broj bolovanja. Tako se, primjerice, u Republici Srpskoj u prosjeku svakog mjeseca ove godine na bolovanju nalazilo između 9.000 i 10.000 radnika, dok je samo u listopadu ove godine na bolovanju bilo 11.000 radnika, što je nešto više u odnosu na prethodno razdoblje, potvrdili su iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a. Iz Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja pak ističu kako je prema evidenciji vođenoj kroz tri godine (2007., 2008., 2009 godine) vidljiv porast sredstava koja se isplaćuju za bolovanja preko 42 dana. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegovačko-neretvanske županije ističu kako je samo u prvih 6 mjeseci ove godine Zavod zdravstvenog osiguranja za bolovanja refundirao 687.048,51 marka. Najviše na bolovanja idu iz državnih institucija, a ljudi u privatnim tvrtkama trpe sve dok ne obole, boje se da ne bi izgubili posao, navode iz Zavoda za zdravstveno osiguranje HNŽ-a. Kada je u pitanju državna služba doznajemo kako najviše na bolovanju provode radnici zaposleni u policiji, Aluminiju... Također doznajemo kako velik broj tvrtki poput vodovoda i željeznica i ne prijavljuje svoje radnike, to tek naprave kada završe u bolnici pa im retroaktivno uplate zdravstveno.

Razna oboljenja

Glasnogovornik Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a Dalibor Ravić ističe da je, prema podacima kojima raspolaže ovaj zavod, evidentan porast, i to unatrag posljednje dvije godine, kardiovaskularnih oboljenja, karcinoma, duševnih i oboljenja kralješnice, što zahtijeva dugo liječenje, prema tome i dugo bolovanje. “Porast oboljenja dužeg trajanja liječenja kardiovaskularnih bolesti (infarkt) zahtijeva najmanje šest mjeseci, karcinoma 12 mjeseci zbog posebnih dijagnostičkih pretraga novije generacije - cotonorografija”, navodi Ravić. Također je zanimljivo spomenuti da, barem kada je u pitanju Hercegovačko-neretvanska županija, nema razlike u odlascima na bolovanja između žena i muškaraca. “Podjednako su i žene i muškarci na bolovanju, nema neke značajnije razlike”, navodi Ravić, glasnogovornik Zavoda za zdravstveno osiguranje HN županije.