Jedna od karakteristika mirovinskog sustava u FBiH je vrlo visoka stopa ovisnosti i to 73,3 posto, što drugim riječima znači da svaki osiguranik treba izdržavati 0,73 umirovljenika. Kada se usporedi stopa ovisnosti u FBiH sa stopama ovisnosti u zemljama s većim prihodom, izračun otkriva da je ta stopa u FBiH veća nego u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu, a nju prelaze samo Italija i Francuska. FBiH se manje ističe u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji iz regije Europe i Srednje Azije, ali FBiH je čak i tu među prve tri.
Mali broj osiguranika
Zemlje u tranziciji imaju veću stopu ovisnosti od netranzicijskih zemalja iz više razloga. Ranija dob odlaska u mirovinu povećava broj umirovljenika. Labavija definicija invalidnosti dalje povećava broj korisnika. U slučaju BiH, ratna prošlost također povećava broj invalida. Ali na stopu ovisnosti utječe i broj osiguranika, kao i velike stope nezaposlenosti i rast neformalnog tržišta rada u zemljama u tranziciji. Ti čimbenici smanjuju broj osiguranika, dok se istodobno broj korisnika povećava. To je naročito slučaj u FBiH i može se zapaziti sagledavanjem broja osiguranika kao postotka stanovništva radno aktivne dobi, u kojoj po međunarodnoj definiciji, spadaju osobe starosti 15-64 godine. Udio osiguranika u FBiH od 28,6 posto stanovništva radno aktivne dobi i spada među najmanje u Europi. U usporedbi sa zemljama s visokim prihodom, postotak osiguranika u FBiH se jasno ističe. Čak i u usporedbi s drugim zemljama u tranziciji, mali broj osiguranika u FBiH se podudara samo s Albanijom u Europi i Armenijom i Azerbajdžanom iz bivšeg Sovjetskog Saveza.
Zemlja staraca
Mali broj osiguranika i relativno velika potrošnja na mirovine čine osnovu problema mirovinskog sustava u FBiH. Istraživanja otkrivaju da je potrošnja na mirovine u Federaciji BiH od 9,4 posto BDP-a, među najvećima u usporedbi sa zemljama s visokim prihodom, veća nego u zemljama poput Švedske i Japana, koje su značajno starije i bogatije od Federacije BiH. No, kada su u pitanju i zemlje u tranziciji, Federacija BiH spada među tri najveća potrošača na mirovine. Iako je potrošnja na mirovine jasna u vezi s postotkom starog stanovništva (definicija starih je 65 i više godina), a BiH je starija od mnogih drugih zemalja u tranziciji, premda postoje brojne starije zemlje u tranziciji, poput Litve, Latvije i Bugarske, one su ipak uspjele ograničiti potrošnju na mirovine.
Rast potrošnje u FBiH je čak i više zapanjujući od stvarnog broja umirovljenika. Potrošnja je porasla sa 7,6 posto BDP-a u 2005. na 9,4 posto BDP-a u 2009., tijekom kratkog perioda od četiri godine. Dio toga se može pripisati padu BDP-a u 2009. zbog financijske krize, što je povećalo udio potrošnje na mirovine. Ali udio potrošnje na mirovine i dalje predstavlja značajan iznos sredstava koja se trebaju osloboditi iz drugih dijelova ekonomije da bi se podržali umirovljenici.