Monitoring zagađenja tla i analiza na teške metale

Vremena kad su poplave iza sebe ostavljale plodno zemljište davno su iza nas. Moderno pak vrijeme ima i svoju tamnu stranu, jer ekologija je na začelju prioriteta, a briga o zaštiti okoliša sporedna tema. Sve veća zagađenost plovi vodom, zemljište poslije poplave ostaje zatrovano.

Teški metali

Tragovi na poplavljenim poljoprivrednim terenima mogu biti i u vidu teškim metala kakvo je olovo ili pak živa. Stoga su stručnjaci Zavoda za agropedalogiju Federacije Bosne i Hercegovine, čija je upravo nadležnost briga o poljoprivrednom zemljištu, boravili i na području općine Orašje. Uzeli su uzorke zemlje poljoprivrednog poplavljenog zemljišta s tog dijela Posavine s ciljem utvrđivanja stupnja zagađenosti. - U Posavini smo kako bi vršili uzorkovanje na onim mjestima gdje su bila najveća poplavljena područja. Izvršit ćemo analizu na sadržaj teških metala organskih pulutanata i kontrole plodnosti tla. Obavljamo monitoring zagađenja poljoprivrednog tla ne samo na ovom području, već i na prostoru cijele FBiH, objasnila je dipl. ing Habiba Lugonjić, stručna savjetnica za monitoring tla. Nisu prvi put u Posavini u ovakvom monitoringu, pa ako je suditi po ranijim analizama posavska je zemlja unatoč poplavama još uvijek nezagađena.

Rezultati analize

Dosadašnja iskustva nisu potvrdila veliku kontaminaciju poljoprivrednog zemljišta u Posavini, tvrde iz Zavoda. Ilija Kobaš, pomoćnik načelnika, poučen dosadašnjim iskustvom da zagađenost od poplava koja još nikad nije prelazila granicu u općini Orašje, vjeruje da nalazi neće pokazati prisustvo nekih opasnih tvari koje bi mogle spriječiti proces daljnje obrade zemlje. Proljetna sjetva zbog vode na oranicama posavskog pojasa ionako kasni , kaže Kobaš, pa zabrane sjetve neće biti.

- Kada bi čekali rezultate analize, ionako zakašnjela sjetva bila bi izgubljena za ratare u ovoj godini. Naravno da ćemo uvažiti službene rezultate analize na eventualnim lokacijama gdje bi se utvrdila veća zagađenost od dopuštene, tvrdi Kobaš.