Većina vidljivih manifestacija Bosne i Hercegovine, u svim sferama života, suštinski je determinirana različitim doživljajem, poput emocija, stavova i planova, pa i različitim praktičnim odnosom najmanje tri nacionalno definirane skupine interne javnosti. U tom pravcu provedeno je jedno istraživanje zasnovano na anketi u kojoj je anketirano ukupno 1350 studenata iz Banjaluke, Tuzle i Sveučilišta iz Mostara.
Istraživanje je pokazalo da je način na koji studenti u BiH doživljavaju BiH kao politički i državno-pravni okvir svoje trenutne i trajne egzistencije povezan s njihovom objektivnom ekonomskom i socijalnom situacijom, kao i sa subjektivnom samo percepcijom. Ekonomsko stanje roditelja ispitivanih studenata mjereno je posredno; preko percepcije tog stanja. Dobilo se iznenađujuće rezultate koji uglavnom ne korespondiraju s uobičajenim ocjenama i stavovima o BiH kao području gdje se živi na samoj granici egzistencije.
O ekonomskoj situaciji
Naime, dvije trećine ispitanika ekonomsku situaciju svojih roditelja, pa i svoju ekonomsku situaciju percipiraju kao dobru, odnosno više dobru nego lošu. Studenti iz Mostara i Tuzle u većem broju nego studenti iz Banjaluke ekonomsku situaciju svojih roditelja procjenjuju lošom. Više lošu nego dobru i lošu ocjenu ekonomskoj situaciji svojih roditelja dalo je 16,56 ispitanika iz Banjaluke, a 28,16 posto ispitanika iz Mostara i 24,71 posto ispitanika iz Tuzle. Korumpiranost državnih i javnih institucija u Bosni i Hercegovini je faktor koji, po mišljenju studenata, utječe u najvećoj mjeri na njihovu životnu situaciju.
Slijede: prenaglašavanje nacionalnog pitanja, nefunkcioniranje javnog mnijenja kao korektora vlasti, nepostojanje unutarnjeg konsenzusa o BiH kao poželjnom državnom okviru, višenacionalna složenost Bosne i Hercegovine, glomaznost državne administracije, potčinjenost masovnih medija vladajućim političkim strukturama, nepridruženost Europskoj uniji, loš međunarodni imidž Bosne i Hercegovine, miješanje međunarodne zajednice u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, neodgovarajući sustav obrazovanja, nekompetentnost zakonodavne i izvršne vlasti (zastupnika i ministara), prevelik utjecaj vjere i vjerskih institucija i, na kraju, pridavanje prevelikog značaja povijesti i mitovima.
Loš imidž BiH
Primjerice, i mostarski studenti korumpiranost državnih i javnih institucija te prenaglašavanje značaja nacionalnog pitanja vide kao dva najznačajnija aspekta stvarnosti Bosne i Hercegovine, ali za razliku od banjalučkih studenata, na treće mjesto stavljaju nefunkcioniranje javnog mnijenja kao korektora vlasti, na četvrto mjesto nepostojanje unutarnjeg konsenzusa o Bosni i Hercegovini kao poželjnom državnom okviru i na peto mjesto višenacionalnu složenost Bosne i Hercegovine.
Loš međunarodni imidž Bosne i Hercegovine je, po mostarskim studentima, tek deveti faktor po značaju za njihovu životnu situaciju. Prema mišljenju tuzlanskih studenata, poredak elemenata internog imidža Bosne i Hercegovine je slijedeći: korumpiranost državnih i javnih institucija, prenaglašavanje nacionalnog pitanja, nefunkcioniranje javnog mnijenja kao korektora vlasti, nepostojanje unutrašnjeg konsenzusa o BiH kao poželjnom državnom okviru i višenacionalna složenost Bosne i Hercegovine.
Uočljivo je da sa stajališta poretka elemenata internog imidža nema razlike između tuzlanskih i mostarskih studenata, a da banjalučki studenti visoko (na treće mjesto) rangiraju element miješanja međunarodne zajednice u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, kao i relativno visoku poziciju (šesto mjesto) dojma o nepovoljnom utjecaju lošeg međunarodnog imidža Bosne i Hercegovine. Pitanje je koliko će mišljenje studenata utjecati na mjerodavne institucije i sve one koji mogu pomoći da se stanje u BiH popravi.