Na popisu nema imovine u Sloveniji, 
C. Gori, Srbiji...

Nakon što je Ustavni sud BiH zaključio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriju RS-a i pod zabranom je raspolaganja, jer je to nadležnost BiH, isti je stavljen izvan snage. Sad kada se zna da državna imovina nije u vlasništvu entiteta, zanimljivo je podsjetiti način na koji je ista popisana i što sve spada u državnu imovinu. Popis državne imovine koji je izvršen pod pokroviteljstvom OHR-a sadržava dokumentaciju koju su dostavili javni registri iz cijele Bosne i Hercegovine. Izvršeni popis predstavljao je tada pohvalan i zajednički napor svih onih koji su bili uključeni u aktivnosti s ciljem da se prikaže detaljna slika o stanju ovih javne imovine.

Imovina u inozemstvu

Međutim, i osim ovog zajedničkog napora, teret odgovornosti ostaje na tijelima vlasti Bosne i Hercegovine kako bi identificirali svu državnu imovinu i riješili sva povezana pitanja prava vlasništva nad tom imovinom. Što je sve popisano, razvidno je iz izvješća koje je sačinio OHR. Ukupno 1000 jedinica državne imovine je utvrđeno preko procesa popisa, od čega se 979 nalazi na teritoriju Bosne i Hercegovine, a 21 u inozemstvu. Unutar granica BiH, 979 jedinica državne imovine nalazi se u 123 općine, od čega se 552 nalazi u Federaciji BiH, 404 u Republici Srpskoj i 23 u Distriktu Brčko. Općine u kojima je ustanovljen najveći broj jedinica s državnom imovinom su Mostar s 46 jedinica, Banja Luka s 41 i Prijedor s 37. Sarajevo, kao grad s četiri općine u svom sastavu, ima ukupno 78 imovinskih jedinica. Nijedna jedinica s državnom imovinom nije ustanovljena u 20 općina, dok je barem jedna jedinica državne imovine ustanovljena u svim drugim općinama. Dvadeset jedna jedinica državne imovine, koja se nalazi u inozemstvu, pronađena je u sedam država, s 14 jedinica u Republici Hrvatskoj.

Veliki broj vojne imovine

Iako su utvrđene informacije o eventualnim jedinicama državne imovine BiH koja se nalazi u Srbiji, Crnoj Gori, Bivšoj Jugoslavenskoj Republici Makedoniji i Sloveniji, OHR nije dobio nikakvu dokumentaciju koja bi potkrijepila ove informacije, pa iz tog razloga ove jedinice nisu uvrštene u bazu podataka. Sa stanovišta strukture, više od 30 posto predstavlja “vojnu imovinu” registriranu kao imovinu bivše SSNO (bivše jugoslavensko Ministarstvo obrane), a 20 posto predstavlja imovinu bivših “društveno-političkih organizacija”, poput Saveza komunista, Saveza sindikata i Socijalističkog saveza radnog naroda. Treća po redu najbrojnija kategorija prikupljenih podataka odnosi se na imovinu bivšeg tajništva, tj. Ministarstva za unutarnje poslove.