Nacionalni balans opet problem prilikom imenovanja

Tijekom prošle godine, kao i u prethodnom razdoblju, Visoko sudbeno itužiteljsko vijeće suočavalo se s problemima koji su ovu instituciju i ranije opterećivali. Dakako, nije teško zaključiti da je riječo nacionalnojstrukturi sudaca i tužitelja. Tako VSTV u svom izvješću koje se odnosi na prošlu godinu i koje je dostavljeno na usvajanje u domovima federalnogparlamenta, navodi kako se i u prošloj godini ova institucija suočavala s problemima imenovanja nositelja pravosudnih dužnosti sukladno ustavnimodredbama, kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih.

Manja odstupanja

Naime, u novom izvješću se navodi kako je nastavljen trend da se kandidati uglavnom prijavljuju za pozicije koje su upražnjene u mjestu njihova prebivališta ili nedaleko od njega. S duge strane, suci i tužitelji koji već izvjesno vrijeme, više od tri godine, obnašaju dužnost u mjestu koje je udaljeno od mjesta njihova prebivališta, prijavljuju se na pozicije u svom mjestu ili njegovoj blizini, što za posljedicu ima sve teže zadovoljavanje načela nacionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih prema popisu stanovništva iz 1991. U izvješću se navodi da je VSTV i tijekom prošle godine nastavilo s dosadašnjom praksom da se nakon objavljivanja natječaja u potpunosti ispoštuje ova zakonska odredba. Ipak, do manjih odstupanja je dolazilo, kako se u izvješću navodi, samo u iznimnim slučajevima gdje se ni poslije više ponovljenih natječaja nije mogao imenovati kandidat iz konstitutivnog naroda sukladno cenzusu iz 1991. Stoga pitanje uvažavanja ustavne i zakonske odredbe o jednakopravnosti i zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih predstavlja izazov s kojim se VSTV konstantno suočava.

Borba s balansom

Kako bi se osigurao neovisan, profesionalan i nepristran rad pravosuđa, VSTV se suočava s problemom za iznalaženje modela sukladno kojem bi se ova načela zadovoljila. Inače, kada je u pitanju nacionalna struktura sudaca i tužitelja prema razini sudbene vlasti i vrsti institucije, u izvješću se navodi da na razini BiH u Sudu radi 19 Bošnjaka, 8 Hrvata, 15 Srba, 1 neopredijeljen i 1 iz reda ostalih. Na istoj razini kada je u pitanju institucija Tužiteljstva Bošnjaka je 14, Hrvata 5, Srba 7 te 2 ostala. Što se pak tiče Suda i Tužiteljstva na razini FBiH, na Sudu radi 14 Bošnjaka, 3 Hrvata, 4 Srbina, a u Tužiteljstvu FBiH rade 4 Bošnjaka, 3 Hrvata i 1 Srbin. U izvješću je navedena i nacionalna struktura predsjednika sudova i glavnih tužitelja prema razni pravosudne institucije. Tako su na Sudu BiH, kada je u pitanju pozicija predsjednika suda, 2 Bošnjaka i 1 Hrvat, dok Srba i ostalih nema na toj poziciji. Na županijskim sudovima je 6 predsjednika iz reda Bošnjaka, a 4 iz reda Hrvata. Najviše Hrvata na pozicijama predsjednika suda nalazi se u općinskim sudovima, a riječje o njih 10. U izvješću VSTV-a također se navodi kako je u prošloj godini 13
sudaca i tužitelja podnijelo ostavke, a riječje većinom o općinskim sudovima. Također, tijekom prošle godine u starosnu mirovinu su otišla 4 suca te 2 nakon donesene odluke o prestanku mandata radi odlaska u mirovinu. U kategoriji tužitelja nije bilo prestanka mandata zbog odlaska u mirovinu, navodi se u dijelu izvješća VSTV-a za prošlu godinu.