Da su kojim slučajem ovo bile zaključne ocjene za kraj školske 2010./2011. godine, tada bi polovina učenika srednjih škola iz Hercegovačko-neretvanske županije koji nastavu izvode na hrvatskom jeziku bila upućena da ponovi razred. Na sreću učenika i njihovih roditelja to su samo zaključne ocjene s prvog polugodišta. A na kraju? Sudeći prema dosadašnjim godinama, dotad će se popraviti ili učenici ili nastavnici, a godinu će vjerojatno izgubiti svaki stoti.
Srednjoškolci loši
Naime, prema podacima Zavoda za školstvo Mostar, na prvom polugodištu školske 2010./2011. u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, za učenike koji nastavu slušaju na hrvatskom jeziku, od ukupno 5831 učenika, bez negativnih ocjena bilo je 3143 učenika, što je tek nešto više od polovine. No njih 2628 ima jednu ili više negativnih ocjena. I srednja prolazna ocjena od 2,5 se uklapa u sivilo prolaznosti, a neocijenjeno je čak 60 učenika. S odličnim uspjehom na prvom polugodištu je tek svaki jedanaesti učenik a onih s dvojkom praktično su iskorijenjeni. Naime, “dvicom” je uspio proći tek svaki 104. učenik, praktično jedan u tri odjela. Najveći broj srednjoškolaca imao je prolaznu ocjenu četvrticu, a zatim popularnu trojku. I u ovom lošem prosjeku razlika je od škole do škole, od odjela do odjela. S više od 80 posto prolaznosti, na prvome mjestu je Glazbena škola Ivana pl. Zajca, a imaju i najvišu prosječnu ocjenu (3,6). Računa li se kako je to jedna vrsta specijalizirane škole, Gimnazija fra Grge Martića iz Mostara u kojoj prolazi 75,6 posto učenika je vrijedna spomena. I njihova prosječna ocjena je samo za desetinku slabija od vršnjaka iz glazbene škole. Na prvom polugodištu neslavni rekord postigla je Srednja ekonomska škola Joze Martinovića, s postotkom prolaznosti od 23,4 posto, ni svaki četvrti nije prošao. Svakako njima pripada “fenjer” i u prosječnoj ocjeni, koja je skromnih 1,6.
Osnovci su znatno bolji
Njihove mlađe kolege su znatno bolji, barem na prvom polugodištu. Od ukupno 12.517 učenika svih osnovnih škola u HNŽ-u, bez negativnih ocjena je bio 8861 učenik ili solidnih 87,49%. Najviše je odlikaša, svaki treći. Ni u osnovnim školama nema dvojkaša, tek jedan među 216 učenika, moglo bi se reći jedan po školi. Nažalost, kod osnovaca se propada. Ipak je s negativnim ocjenama na polugodištu bilo 1257 pučkoškolaca. I srednja ocjena osnovaca je daleko veća od starijih kolega i iznosi visokih 3,82. I uspjeh osnovaca razlikuje se od škole do škole. U školi Ravno nije nitko propao. Nije ni u školi gdje su smještena djeca s posebnim potrebama. Računamo li da je u školi u Ravnom upisano tek 15 učenika, bilo bi nepošteno a ne istaknuti Osnovnu školu Silvija Strahimira Kranječevića iz Mostara u kojoj je bez negativnih ocjena 99,51 posto učenika. Njihova prosječna ocjena nije 4,33, koliko iznosi prosjek u Ravnom ali i prosječna ocjena od 4,23 je za svaku pohvalu. A oni najlošiji? Na ovom polugodištu to je bila Osnovna glazbena škola Brotnjo iz Čitluka. U toj školi bez negativnih ocjena bilo je 56,74 posto učenika. Sa srednjom prolaznom ocjenom od 2,28, također su na začelju. A od onih koje nisu specijalizirane, najlošija je Osnovna škola Marina Držića s Bune. U toj osnovnoj školi prolaznost na prvom polugodištu bila je 81,31%. Ni sa srednjom ocjenom od 3,53,ne mogu se baš pohvaliti.
Poznato je da je cilj učitelja, učenika, roditelja te cijele društvene zajednice škola bez ponavljača. Pa trebat će za ovih nekoliko mjeseci mnogo rada i odricanja da se do kraja školske godine isprave sve jedinice, kako u osnovnim, tako i srednjim školama. No za to ima dovoljno vremena, nastava završava 10. lipnja, a za završne srednjih 20. svibnja.
UPOZORENJE
Najgore ocjene imaju učenici u Mostaru i Čapljini
Cilj učenika, roditelja, nastavnika i cijele društvene zajednice je škola bez ponavljača. To sad nije slučaj