Bosanci i Hercegovci imaju najveće troškove života u odnosu na cijelu regiju, a što pokazuju odnos cijena osnovnih prehrambenih proizvoda i prosječnih primanja u Bosni i Hercegovini. Tako osnovne prehrambene proizvode građani u BiH plaćaju skuplje i do 30 posto, dok su im mjesečna primanja među najnižim u okruženju.
Ne mogu preživjeti
Standard radnika je toliko loš da sa jednom prosječnom plaćom ne mogu preživjeti od prvog do prvog u mjesecu, a posebice su ugroženi oni kojima su plaće neredovite ili koji rade sezonske poslove, te plaću primaju samo tri-četiri mjeseca u godini.
Premda ni okruženju mnogima ne “cvjetaju ruže”, uglavnom lakše prežive od građana u BiH.
Iako se plaće u Srbiji tek nešto niže od prosjeka u BiH, ali je zato u BiH skuplje brašno i prerađevine od brašna, prerađevine od mesa, mlijeko, mast, pirinač, kupus, luk, grašak, sardine i mnogi drugi proizvodi.
U odnosu na Hrvatsku i Crnu Goru, stanovnici BiH plaćaju nešto skuplje proizvode, dok su prosječna primanja stanovnika ovih država mnogo veća u odnosu na primanja u BiH.
Prosječnoj plaći u BiH od 820 maraka, i nije tako ni loše, da prosjek ne vara. Naime, dok se plaće državnih službenika, čelnika banaka i osiguravajućih kuća oko desetak tisuća maraka i više, zaposlenici u mnogim industrijskim granama, trgovinama te većina u privatnim tvrtkama prime svakog mjeseca tek polovicu prosjeka.
Prosječna primanja stanovnika Hrvatske skoro su dvostruko veća nego u Bosni i Hercegovini i iznose oko 1.430 maraka, dok je prosječna plaća u Crnoj Gori u srpnju iznosila više od 930 maraka. Prosječna primanja u Srbiji manja su za oko 50 KM i iznose 753 KM.
Sve je počelo 2010.
Cijene u BiH su bile stabilne do pred kraj 2010. godine, kada je sve počelo poskupljivati, a izdvajanja za osnovne troškove života nastavile nekontrolirano rasti. Tako je u posljednje vrijeme došlo do poskupljenja pilećeg mesa i ribe, dok susjedi nisu mijenjali cijene ovih proizvoda. Četveročlana obitelj u BiH u srpnju ove godine za sindikalnu potrošačku košaricu trebala je izdvojiti 1.742 marke, što je za oko 135 maraka više ili 8,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći rast troškova zabilježen je kod prehrane, jer je u srpnju ove godine četveročlana obitelj za ishranu trebala izdvojiti 14,1 posto više novca nego u istom mjesecu prošle godine. Prosječna plaća ne prati rast troškova, jer je u srpnju ove godine iznosila 820 maraka i veća je za tridesetak maraka u odnosu na prosječnu plaću iz istog razdoblja lani. Tako s prosječno isplaćenom plaćom u srpnju ove godine četveročlana obitelj može osigurati tek 46,5 posto sindikalne košarice, dok je u prošloj godini mogla kupiti oko 50 posto ovih proizvoda i usluga.