Nakon 2013. Hrvati iz BiH moraju birati RH ili bh. državljanstvo

Kao i prethodnih godina, pitanje dvojnog državljanstva ponovno se našlo u žiži predizborne kampanje. Haris Silajdžić ponovno je pozvao na ukidanje članka 17 iz važećeg zakona o državljanstvu, tvrdeći da on diskriminira “pola milijuna bh. državljana koji su zbog genocida i etničkog čišćenja spas potražili u drugim zemljama”.

Izmjena Ustava BiH

Suština ovog članka je da će svi oni građani koji uzmu državljanstvo zemlje s kojom BiH nema potpisan bilateralni sporazum o dvojnom državljanstvu 2013. godine biti ispisani iz bh. državljanstva. Za dvije godine, dakle, istječe moratorij OHR-a na primjenu ovoga članka, a nema naznaka da bi dogovor mogao biti postignut. Činjenica je da bi u slučaju “brisanja” ovog članka iz zakona moralo doći i do promjene Ustava BiH, jer je u najvišem zakonskom aktu propisano da “državljani BiH mogu imati državljanstvo druge države, pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupština”. Upućeni tvrde da je upravo bošnjačka strana u Daytonu bila zagovornik ovakve odredbe, jer se računalo da će Hrvati i Srbi u BiH nakon rata masovno uzimati državljanstva Hrvatske i Srbije, a da će se većina prognanih Bošnjaka vratiti u BiH.

Hrvati najpogođeniji

U tom slučaju bi etnička slika BiH danas izgledala znatno drukčije. No, takva očekivanja bošnjačkih pregovarača nisu se ostvarila, pa su danas upravo Bošnjaci najviše oštećeni ustavnom i zakonskom odredbom o bilateralnim ugovorima. Zemlje u kojima živi najveći broj izbjeglih Bošnjaka, poput Njemačke, ne provode praksu potpisivanja ugovora o dvojnom državljanstvu, što znači da će se desci tisuća bh. građana u toj zemlji uskoro morati odreći državljanstva BiH žele li zadržati njemačko. Osim što vrši pritisak na OHR da ukine “spornu” zakonsku i ustavnu odredbu, Silajdžić se odlučio i na opstrukcije potpisivanja bilateralnih sporazuma s državama koje dopuštaju takvu mogućnost. Već godinama blokira sporazum s Hrvatskom i Crnom Gorom, pa bi i većina bh. Hrvata koji posjeduju dvojno državljanstvo mogls biti dovedena u poziciju da bira. Nema dvojbe da bi značajan broj izabrao državljanstvo Republike Hrvatske.