Sve i da političari postignu kompromisno rješenje, od dana usvajanja zakona i popisa stanovništva u BiH, prema procjeni EUROSTAT-a, neophodno je od devet mjeseci do godinu dana. U skladu s tim preporukama, Agencija za statistiku BiH je predložila da popis stanovništva bude 1. listopada 2012., a prvi rezultati tri mjeseca kasnije. Isto tako, pojedini analitičari su skeptični u prema predloženom datumu popisa, zbog otežavajućih okolnosti tehničke naravi, ali i posljedica ratne prošlosti u BiH.
Dugotrajne pripreme
Naime, da bi se to i ostvarilo nužno je osigurati brojna tehnička i financijska sredstva. S duge strane upitno je koliko su bh. agencije osposobljene za popis stanovništva obzirom da je posljednji bio prije 20 godina, a malo je i onih koji imaju iskustva vezana za popis. Prema riječima Zdenka Milinovića, direktora Agencije za statistiku BiH, osim nekoliko ljudi koji su bili uključeni u popis 1991., drugih iskustava nema. Pripreme koje su neophodne da bi se popis stanovništva i realizirao su opsežne i podrazumijevaju da se osiguraju popisivači, instruktori, kontrolori na svim razinama u BiH. U tom kontekstu domaći demografi ističu da takve pripreme mogu trajati i nekoliko godina.
Oni ovu tvrdnju potkrjepljuju činjenicama da je u BiH otežavajuća okolnost to što su, zbog rata, demografski gubici veliki, prisutnost odljeva stanovništva i migracije, a i BiH je potpuno drukčije organizirana u odnosu na 1991. kada je obavljen zadnji popis stanovništva. Naime, nakon Daytonskog sporazuma koji je dao sasvim novi politički i demografski oblik BiH, i lokalne zajednice su dijeljene poslije Daytona. Na temelju toga danas u RS-u egzistiraju 62 općine, dok u FBiH ima oko 140 općina.
U usporedbi s 1991. godinom BIH je imala ukupno 109 općine. Dakle, riječ je o skoro 100 novih općina koje su nastale nakon završetka posljednjeg rata. Unatoč svim problemima, popis stanovništva je neophodno uraditi, prvenstveno iz razloga što se niti jedna ozbiljna strategija, studija, analiza ne mogu uraditi a da se ne raspolaže osnovnim, elementarnim podacima koji govore čime zemlja zapravo raspolaže. Financijski aspekt, možda i najvažniji za popis, u ovom trenutku je upitan zbog neozbiljnosti domaćih političara.
EU fondovi
Naime, zbog toga što nije usvojen zakon o popisu stanovništva, u travnju ove godine Europska komisija je prolongirala sredstva od 2,5 milijuna eura, koliko je bilo osigurano za nabavku opreme. Inače, novac koji je namijenjen iz europskih fondova bazira se na podacima “po glavi stanovnika”. Procjenjuje se da u BiH živi od 3,6 do 4,1 milijun stanovnika, pa će teško netko iz Europske unije znati koliko novca zemlji treba. Istodobno, nepostojanje relevantnih pokazatelja mijenja i podatke o visini bruto društvenog proizvoda, što za posljedicu ima kreditni rejting države.