Po zakonu?

Naplata opomena – bankarski biznis upitne legalnosti

Foto: VL FOTO
Naplata opomena – bankarski biznis upitne legalnosti
26.03.2011.
u 12:00
Opomene stižu čak i nakon dogovora o otplati poštanska marka stoji 3,10 kn, što je trošak?
Pogledaj originalni članak

 

Kad bi se dužnici banaka krenuli sudski sporiti oko troškova opomena koje im šalju banke, pitanje je kako bi taj spor završio. Zakon o obveznim odnosima ne predviđa, naime, opominjanje dužnika, niti za to postoje službene tarife. Ne piše, međutim, ni da je ta praksa zabranjena, a banke na njoj doista masno zarađuju.

Što je puno, puno je

Neplaćanje nije simpatično, a, kao ni opominjanje, nije ni legalno ni nelegalno, ono je samo činjenično stanje u obveznim odnosima – koje ima svoje posljedice. No, u situacijama kad nije ciljano ni namjerno, vrlo je antipatično skupo opominjanje dužnika.

– Odnedavno sam na rodiljskom dopustu, a kako imam kredit u RBA koji dospijeva 1. u mjesecu, plaćanje mi se odužilo na sredinu mjeseca, kada mi sjeda naknada. Tako sam i ovaj mjesec ratu uplatila 15., a već 19. stigla mi je opomena. Ono što je najspornije i zbog čega i pišem ovo pismo jest 90 kuna troškova – poslala nam je ogorčeni mail Snježana, 15-dnevna dužnica.

Trošak opomene iznosi, kaže, gotovo deset posto njezine mjesečne rate. To naziva kamatarenjem banke.

– Jesu li takve stvari u Hrvatskoj legalne i smiju li to banke činiti? – pita klijentica.

U strahu od ovrhe, ni ne pomišlja na neplaćanje opomene. Svjesna je nemoći.

– No, znači li to da svatko može nekom poslati opomenu i naplatiti 30, 50, 100 kuna ili koliko mu padne na pamet i nikom ništa? Poštanska marka za cijelu Hrvatsku stoji 3,10 kuna! – analizira te pokušava izračunati koliko banke zarađuju na opomenama.

Zanimljivo je da banke, čak i nakon dogovora s klijentima o otplati dugovanja, nastavljaju slati opomene vezane za isti dug, kao da sporazuma s klijentom nema. Sretni što im je banka "izašla u susret", dužnici bez pogovora plaćaju. U HNB-u napominju da zakonom nije zabranjeno slanje i naplaćivanje opomena, no da su nakon pritužbi građana poduzeli aktivnosti koje bi trebale dovesti do veće transparentnosti. Ipak, nemaju zakonske ovlasti zadirati u cjenovnu politiku kreditnih institucija.

– Razlike koje se pojavljuju u pogledu tarifa za istu vrstu usluge uglavnom su posljedica veće ili manje racionalnosti procesa. One institucije koje imaju efikasnije procese s tehničkim rješenjima koja minimiziraju, primjerice, angažman ljudskih resursa, mogu ponuditi i nižu cijenu – kažu.

U RBA kažu da trošak obavijesti koju šalju 15 dana od dospijeća rate iznosi 20 kn. Prva opomena, koju šalju nakon 30 dana, iznosi 70 kn, druga 100 kn. U Erste banci trošak je slanja opomene 50 kn, u HPB-u 60 kn, a u Hypu nakon 15 dana prvo šalju besplatnu obavijest, a istekom 30 dana i opomenu koju naplaćuju 50 kn. Sljedeću naplaćuju u istom iznosu i šalju i sudužnicima i jamcima, dok se treća ne naplaćuje, već služi kao obavijest da će banka aktivirati instrumente osiguranja. U PBZ-u prvo šalju SMS i telefoniraju klijentu, potom šalju obavijest od 15 kn. Prvu opomenu naplaćuju 50 kn, drugu 100. U OTP-u su opomene dužnicima 100 kn, a jamcima 50. U Zabi prvu obavijest naplaćuju 20 kn, a prvu i drugu opomenu 30 kn. Opomenu pred otkaz kredita od 100 kn šalju nakon nekoliko mjeseci svim sudionicima u kreditu.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.