Nećemo se opredjeljivati između Dodika i Lagumdžije

Vijeće ministara BiH imat će istu sudbinu kao i druge institucije koje će zbog krize, najprije nastale s inicijativom o rekonstrukciji vlasti, raditi manje učinkovito u predstojećem predizbornom razdoblju. Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda poziva, međutim, na rješavanje važnih tehničkih pitanja vezanih za EU, MMF...

Hoće li biti sporazuma s MMF-om?

Hoće, ako entitetski parlamenti završe svoj posao.

Jeste li vi optimist da će se to dogoditi nakon stalnih turbulencija koje su na djelu u Federaciji?

Ne želim ovdje govoriti o optimizmu ili pesimizmu nego o nekim drugim kategorijama – odgovornosti. Ako hoće financijsku stabilnost i neprodubljivanje krize onda će proračun usvojiti do 7. rujna da bi se to razmatralo na odboru MMF-a 24. rujna.

Funkcionira li na razini države nova parlamentarna većina?

Ja mogu govoriti o Vijeću ministara, a Parlament će pokazati odnose.

A funkcionira li Vijeće ministara?

Funkcionira, a dokaz tomu je i sjednica Vijeća ministara koja je bila prošli četvrtak.

Ima li unutar vaše stranke, HDZ-a BiH, odlučnosti da se do kraja završi rekonstrukcija Vijeća ministara s isključenjem ministara iz reda SDA?

To je na Predsjedništvu stranke i oni su prije mene dali odgovor. Ja iskreno mislim, a to je i na posljednjoj sjednici HDZ-a BiH zaključeno, da će se kadrovska pitanja ostaviti poslije izbora. Mislim da je to dobro jer bi u suprotnom Parlament postao teatar u kojem bi se vodile predizborne aktivnosti.

Odražavaju li se ove odluke na ponašanje i rad ministara iz reda SDA?

U Vijeću ministara smo do sada imali kvorum, ali želim istaknuti da smo sve odluke i na posljednjoj sjednici donijeli jednoglasno. Znamo međutim da je stanje rovito i da se to odražava na učinkovitost rada Vijeća ministara. To ne želim tajiti. No, nastojim stvoriti prethodne dogovore i nastaviti se kretati naprijed. To su prije svega obveze iz Mape puta.

Bojite li se da ćete se vi i vaša stranka u jednome trenutku morati opredijeliti između Lagumdžije i Dodika?

Ja se apsolutno ničega ne bojim niti ću se ja ili moja stranka opredjeljivati između Lagumdžije i Dodika. Ja imam svoj stav koji je maksimalno korektan i fer. Svi koji s nama žele surađivati, vrata su im širom otvorena. Mi se nećemo priklanjati bilo kome jer je previše stvari urađeno, a dvije stranke su dosljedne u svojim stajalištima. Mi se ne petljamo u tuđi posao, ne želimo sudjelovati u kadroviranju, a mislim da je mimimum da većinske hrvatske stranke biraju hrvatske kadrove.

Navodno je zahtjev za Lagumdžijinom smjenom već stigao u Tajništvo Vijeća ministara?!

Jeste.

Vi se ipak u roku od 20 dana morate očitovati o tome zahtjevu?

Postupit ćemo onako kako to zakon propisuje i ja neću kršiti zakon.

Hoće li izborna kampanja dodatno otežati rad Vijeća ministara?

U svakom slučaju hoće i ja to ne želim kriti.

Može li se reći da BiH nije ispunila prvi uvjet iz Mape puta budući da je u parlamentarnu proceduru dostavljen prijedlog hrvatskih stranaka o ustavnim promjenama, a ne usuglašen dokument stranaka koje su se na to obvezale u Bruxellesu?

U Bruxellesu smo se obvezali da će u Parlament biti upućeni amandmani na Ustav i potez dva HDZ-a je odgovoran i predstavlja spašavanje europskog puta. Imamo informaciju da će i druge stranke uputiti svoje prijedloge. Sigurno je da će se Bruxellesu morati objasniti zašto je to tako i da nema usuglašenog stajališta.

Na žalost, odmah se dogodilo politiziranje pitanja ustavnih promjena. Smanjuje li to izglede da ova inicijativa ne uspije?

To je obilježje ove čitave države. Uvijek kada nešto uradite, onda slijedi politizacija. Na drugoj strani ne postoji inicijativa kako ovo pitanje riješiti. Čini mi se da je nekada najbolje ništa ne raditi jer imate ljude koji nikada ništa neće uraditi, ali će sve kritizirati. Ja sam međutim optimist da će do dogovora doći. Želim istaknuti da je prijedlog dva HDZ-a odgovoran potez i predstavlja minimum očekivanja Hrvata u BiH da dobiju što im pripada.

Izvjesne su i ustavne promjene u Federaciji s njezinim unutarnjim preustrojem. Kako na to gledate u kontekstu rješavanja problema u FBiH koja je na izvjestan način ‘žarišniji’ dio BiH?

Žarište je u cijeloj BiH. Ja sam upoznat s inicijativama i one nisu nove. O tome se govorilo i kada sam ulazio u svijet politike prije šest godina. Jasno je da je FBiH teško financijski održiva jer se golemi novci troše na administraciju koja je pak jako neučinkovita. Ne zna se više postoji li ta administracija zbog građana ili su pak građani tu samo da bi financirali administraciju.

Premijeru, vratimo se malo aranžmanu s MMF-om. Prema objašnjenjima koja se mogu čuti od dužnosnika iz BiH ima se dojam da će se taj novac iskoristiti samo za plaće birokracije, mirovine, a ne u razvoj i reforme?!

Aranžman s MMF-om je filtar koji prezentira državu BiH prema drugim institucijama. Kreditni rejting BiH je snižen i vatrogasno treba učiniti sve da se ne dopusti dalje urušavanje rejtinga. Nespremnost pak na reforme na koje se obvezujete udaljava investitore iz BiH. Mi samo ostajemo zemlja neiskorištenih potencijala. Samo koridor Vc i neiskorišteni energetski potencijali uz postizanje minimuma političke suglasnosti što bi ovo područje učinilo stabilnim učinilo bi BiH posve drukčijom za življenje. S druge strane za mene nema nikakve dvojbe između MMF-a kod kojih je kamatna stopa 1,3 posto ili pak putem kratkoročnih trezorskih zapisa na koje je kamatna stopa 7 posto. Također aranžman s MMF-om omogućava refinanciranje obveza po svim osnovama.

Osjećate li katkada frustraciju da kao predsjedatelj Vijeća ministara, ne možete utjecati na niže razine kako bi se poduzele mjere o kojima govorite?

Ja nisam frustriran što ne mogu utjecati nego zbog neodgovornosti koja je prisutna na nižim razinama. Ponavljam, ključno je opredijeliti se a ne pokušavati politički podilaziti.

Smatrate li podilaženjem ili populizmom zahtjeve za korekciju stopa PDV-a kada su u pitanju cijene hrane budući da se zbog suša najavljuje drastično poskupljenje?

Moje je stajalište duže vremena poznato. Nedavno ste imali inicijativu da se poveća stopa PDV-a kako bi se povećali prihodi. Pogledajte primjer Hrvatske gdje je povećan PDV i krajnja potrošnja je pala. Ja nisam za povećanje stope PDV-a, a BiH nije uređena da bi imala diferencirane stope. Prije svega potrebno je u svemu veće uvođenje reda kao što to radi gospodin Miro Džakula u Upravi za neizravno oporezivanje. Tu imate jednu apsurdnu situaciju da su svi ekonomski pokazatelji u padu, a prihodi rastu. To je zato što postoji disciplina. Ja mislim da se kroz socijalna izdvajanja mora više pomoći ljudima u potrebi. Ja sam za povećanje opterećenja na luksuz.

Jeste li zadovoljni onim što je učinjeno u sustavu koordinacije prema EU?

Nisam.

Što je potrebno učiniti?

Potrebna je politička volja...

Tko je nema?

U tehničkom dijelu smo napravili sustav i prezentirali ga u Bruxellesu. Tu postoji pravo veta i apsolutne zaštite od općina, županija, entiteta do države. No, nama je rečeno da se svi interesi moraju usuglasiti i da jedno stajalište imamo prema Bruxellesu. Bio sam optimist i mislio sam da ćemo to već završiti. No, o tome će se razgovarati nakon izbora i nadam se ćemo do kraja godine imati razrađen ovaj sustav.

Postoje procjene da bi ovom ‘brzinom’ reformi BiH mogla u EU tek 2025. godine?

Ja stvari drukčije gledam. Mi moramo europske standarde implementirati čak i da sutra nećemo ući u EU. Moramo se okrenuti realnom sektoru življenja, a prije toga moramo uspostaviti društvo jednakih u svakom mogućem smislu. Mene raduje svaki napredak na planu vladavine zakona, reformama, jednakopravnosti naroda. Ako tu uspijemo napraviti napredak uspjet ćemo zaustaviti odljev mladih i ukupan napredak.

Ali vidite li opasnosti u psihološkom smislu da se sve zemlje priključe u EU, a da BiH ostane sanitarni koridor?

Nećemo se mi uključiti ako konačno ne počnemo omogućavati napredak.

S premijerom Zoranom Milanovićem ste bili prije dva dana u Orašju. Jeste li razgovarali o možebitnim problemima s izvozom hrvatskih i roba iz BiH nakon ulaska RH u EU?

Svaki put kada imamo susret napravimo jednu inventuru stanja. Po meni treba promijeniti percepciju jer je ulazak RH u EU jedna velika prigoda za nas. Hoćemo li napraviti granične prijelaze, uspostaviti laboratorije ...

Pa hoće li?

Ja činim sve da se to uradi.

A hoće li 1. siječnja 2013. funkcionirati ti granični prijelazi za izvoz mesa, mlijeka?

Ne znam. Nisam sto posto siguran da hoće.

Osjećate li krivnju zbog toga?

Apsolutno ne. I javno i u svome radu radim da se stvari pokrenu. Hoće li ostali prihvatiti ono što govorimo nisam siguran.