Predsjednik Vlade Županije Posavske mr.sc. Marijan Oršolić od samog preuzimanja te dužnosti gospodarstvo stavlja u prioritete svojega rada smatrajući kako će jedino podizanjem gospodarstva i stvaranjem novih radnih mjesta pomaknuti na više kvalitetu življenja tog posavskog kraja koje čine tri općine - Orašje, Domaljevac-Šamac i Odžak. U realiziranju tog prioriteta nailazi na institucionalne prepreke. Teška ekonomska i politička situacija u zemlji, najava jesenskih štrajkova u Posavini te nezavidan položaj Županije Posavske kada je u pitanju primjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH koji Županiju Posavsku stavlja u nepravedan položaj i značajno manje sredstava koja se po toj osnovi slijevaju u županijski proračun, kao i još neke socijalne, ekonomske i političke teme od krucijalnog značenja za našu sredinu, bile su okosnice razgovora s predsjednikom Vlade ŽP-a. Kroz poslovnu angažiranost mr.sc. Marijan Oršolić bio je direktor tvrtke DP “Peradarstvo”, Upravitelj Carinarnice Orašje, zamjenik direktora Agencije za privatizaciju Županije Posavske, član Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO. Prije preuzimanja dužnosti predsjednika Vlade Županije Posavske obnašao je dužnost ministra financija u Vladi ŽP-a.
Gospodine Oršolić, u dosadašnjem radu obnašali ste različite javne funkcije u Posavskoj Županiji, ali ste poslovnu karijeru započeli u gospodarstvu, kako komentirate stanje u našem društvu usporedivši ga s predratnim?
Teško je uspoređivati različite društveno-ekonomske sustave u potpuno drugačijim okolnostima. Činjenica je da su tržišna društva na duži rok ekonomski uspješnija od plansko-državnih društava, što je naposljetku i dovelo do propasti ideje socijalizma. Međutim, ovako iznimno brzo širenje ideje globalizma proizvelo je krize tolikih razmjera da je došlo do urušavanja tržišnog liberalizma uopće, i čini mi se da smo na pragu uspostavljanja novih odnosa i sustava koje bih mogao nazvati tržišno-planska društva. Danas po svoj prilici multinacionalne kompanije kontroliraju gotovo sve, pa i same države, što nije dobro jer bi države trebale kontrolirati njih. Države bi trebale različitim mehanizmima vršiti alokaciju resursa a ne pojedinci, ma kako ovo zvučalo.
Kako komentirate ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini?
Stanje u BiH ekonomiji je katastrofalno. Domaći poslovni sektor ne može napraviti veće iskorake a politički establišment ne stvara pozitivno ozračje za inozemna ulaganja. Naši problemi su vrlo kompleksni i teški, te ću navesti one najvažnije koji koče napredak društva. Neriješeno nacionalno pitanje u BiH je najveća kočnica napretka i generator klime nesigurnosti. Hrvati u današnjoj BiH teže i lošije žive nego u bivšoj Jugoslaviji, a prava im se žele svesti na razinu prava nacionalne manjine. U ovoj zemlji svako treba živjeti od svog rada, a ne pokušavati izrabljivati onog drugog i nametati mu svoju volju. Takva politika neće donijeti dobra ovoj zemlji niti će takvi političari dugoročno moći opstati na političkoj sceni. Neprovođenje zakona u praksi, relativno loš obrazovni sustav i poremećen sustav vrijednosti su također bitni problemi koji nas dodatno opterećuju.
Što mislite o reformama koje su provođene posljednjih godina u BiH?
Kada se bolje sagledaju sve ove reforme, koje su provođene od rata pa do danas, poznate i kao „puzajuće reforme“, zaključak je da su neke dale određene pozitivne rezultate, ali je većina tih reformi ipak promašaj, a da je tako dokaz je iznimno loše stanje u društvu. Uz to se stalno priča o golemoj administraciji, a pogledajte koliko ima paralelnih institucija na federalnoj razini koje već postoje po županijama. Neka mi netko pojasni koja je njihova svrha osim da se pokuša što više centralizirati sustav i razvlastiti županije. Reforma fiskalnog sustava je dovela do toga da se ekonomski pojedine regije konstantno osiromašuju, kao što je na primjer naša Županija. U Županiji Posavskoj, na području od oko 325 m2 i s nešto više od 45.000 stanovnika, djeluje preko 900 registriranih pravnih osoba iz područja sekundarnih i tercijarnih djelatnosti, od kojih se izdvaja i nekolicina s godišnjim prometima od više stotina milijuna KM. S tim u svezi moguće je povući paralelu s Brčko Distriktom, koji je sličnih parametara kao Županija Posavska, ali povlači oko četiri puta više sredstava od PDV-a. Treba li tome kakav komentar, ja mislim da ne treba. Za razliku od Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, kojim je na razini BiH utvrđen način raspodjele prikupljenih prihoda državi, entitetima i Brčko Distriktu, a koji se zasniva na iznosima krajnje potrošnje prikazane u prijavama poreza na dodanu vrijednost za robe i usluge na području danog korisnika prihoda, Zakon o pripadnosti javnih prihoda u FBiH kao kriterije raspodjele javnih prihoda koristi potpuno drugačiju metodu. Ovim zakonom se sudjelovanje županije u raspodjeli vrši na osnovi formule u kojoj, s različitim omjerima, sudjeluju statistički pokazatelji broja stanovnika, površine i broja učenika osnovnih i srednjih škola u županiji. Smatram da fiskalno izjednačavanje, koje je bilo jedan od osnovnih ciljeva uvođenja ovakvog načina raspodjele, nije postignuto obzirom da navedeni kriteriji za dodjelu ne uzimaju u potpunosti u obzir obveze koje županijske vlasti imaju u smislu rashoda, ali i zbog nepouzdanosti statističkih podataka na temelju kojih se izračuni rade. Obzirom na visinu sredstava, koju po ovakvoj raspodjeli dobivamo, mi iz Posavine postavljamo pitanje, gdje su naši novci? Nama u Posavini je dosta priče da smo neodrživa županija, mi smo itekako ekonomski održiva županija i dosta nam je više institucionalne otimačine.
O ovom problemu Vi govorite već duže vrijeme, jeste li nešto poduzeli?
Na ovome problemu radimo već tri godine. Imali smo obećanja da će se problem ispraviti, čak je i gospodin Tihić koji je Posavac obećao da će se uključiti, međutim, ili je zaboravio ili se u međuvremenu predomislio. Pokušao nam je i gospodin Čović pomoći, ali za sada još nismo riješili ovaj za nas gorući problem. Jednostavno rečeno - novci iz Posavine se prelijevaju u neke druge regije. Iz ovog razloga su naše plaće najniže u Federaciji, nezaposlenost je najveća i ono što nas sigurno očekuje do kraja godine, uz već započeti generalni prosvjed policije, je vjerojatno i prosvjed prosvjetnih djelatnika, državnih službenika i namještenika. Imat ćemo problema i s isplatama prema poljoprivrednicima, naravno nakon toga i oni će reagirati. Vjerojatno će ovaj bunt koji će krenuti iz Posavine dovesti do toga da će se ovaj problem ozbiljnije shvatiti i staviti na stol za rješavanje.
Koliko znamo, proslijedili ste ovaj zakon na ocjenu ustavnosti, je li to točno?
Da, točno je, poslali smo ga na ocjenu ustavnosti pred federalni Ustavni sud. Uradili smo i Studiju o učincima ovog zakona i njegova članka 9., obradili smo sve županije i to za razdoblje 2006.-2011. godina i dostavili je svim relevantnim čimbenicima. Naša žalba je odbačena, a u obrazloženju presude stoji da nisu imali usporedne podatke za sve županije nego samo za Posavsku županiju.
Izvijestili ste i visokog predstavnika o ovom problemu.
Izvijestili smo i gospodina Valentina Inzka. Uz naš potpis, u dopisu koji smo mu poslali su i potpisi svih sindikalnih udruženja u Županiji Posavskoj. Nismo još uvijek dobili nikakav odgovor što nas pomalo začuđuje.
Ovih dana je federalni premijer Nikšić komentirao slabo punjenje proračuna u Posavini.
Nikšić je izjavio da mu nije jasno zašto prihodi u svim proračunima rastu osim u Posavini. Pozivam Nikšića, budući da kaže da dolazi iz stranke koja se jednako brine o svim građanima Federacije BiH bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost, a posebice o socijalno ugroženim, da reagira onako kako bi federalni premijer trebao reagirati. Pravedno bi bilo uvrstiti koeficijent 2 Bosansko-podrinjskoj županiji i Županiji Posavskoj kako bi narod u ove dvije regije uopće mogao preživjeti. I u ove dvije županije bi policajci, prosvjetni djelatnici, državni službenici i namještenici željeli imati plaću kao oni u Sarajevu ili Brčkom. Zašto uporno netko misli da su poljoprivredni proizvođači u Brčkom ili Sarajevu vrjedniji nego u ove dvije županije.
Vaši glavni ciljevi rada su kako ste više puta naglašavali gospodarstvo, socijalni sektor i infrastruktura, kako mislite postići ravnotežu među njima?
Gospodarske teme su okosnica našeg rada. Pratimo rad naših domaćih poduzetnika i pomažemo im na različite načine. Oni su organizirani kroz udruge poduzetnika i djeluju preko njih. Vlada je ove godine pokrenula oživljavanje i stavljanja na noge Gospodarske komore kao i osnivanje Ureda za gospodarstvo koje će funkcionirati pri Vladi. Ove institucije će ubrzo biti na usluzi poslodavcima. U suradnji s načelnicima općina pokrenuli smo sve resurse oko pregovora s ino-ulagačima. Osobnog sam mišljenja da bez ino-ulagača sami nećemo moći napraviti veći gospodarski pomak. Ovdje je važno napomenuti da će ovaj proces vremenski dugo trajati. Što se tiče socijalnog stanja, kod nas je ono iznimno teško jer kako sam već napomenuo dovedeni smo na rub siromaštva a političke moći za obranu još uvijek nemamo. U ovom segmentu naša Vlada čini sve ono što može da bi ovoj populaciji osigurala koliko toliko pristojan život. Svi oni koji žive u Posavini u posljednje vrijeme vide određene infrastrukturne pomake. Orašje sve više dobiva konture grada a tako treba biti i s Odžakom. Očekujemo izgradnju koridora Vc, izgradnju mosta kod Svilaja kao i prihvatljivo povezivanje svih mjesta sa gradskim središtima.
Proces privatizacije se kod nas privodi kraju, kako ocjenjujete učinke privatizacije u FBiH i kod nas?
Koliko god bio bolan proces nacionalizacije privatizacijski proces je još bolniji, posebice kod nas gdje je gotovo u potpunosti uništena gospodarska infrastruktura. Uz ovaj problem došlo je do gubitka tržišta jer je smanjeno, gubitka kadrova koji su se raselili, uništenja zaliha, otpisana su potraživanja i tako dalje. Globalno sam set privatizacijskih zakona nije dobar i nepotpun je i ne može se zamisliti bez zakona o restituciji. Dalje, proces je zamišljen na taj način da se mora obaviti brzo, što je dodatno dovelo do niza komplikacija. Sve ovo je rezultiralo time da se ni sada ne zna je li to bio proces privatizacije ili je to bio proces tranzicije vlasništva. Ako mene pitate ja mislim da je to bio proces tranzicije vlasništva. Zakon o privatizaciji stanova nad kojima postoji stanarsko pravo je sročen tako da je nositelj stanarskog prava mogao otkupiti stan od 60 ili 70 četvornih metara u Sarajevu ili recimo Mostaru za samo nekoliko tisuća maraka. Nikom nije palo na pamet da se takvi stanovi trebaju realno procijeniti i prodati ih nositeljima stanarskog prava za novac, na odgodu od recimo dvadesetak godina. Na taj način bismo imali u fondu sredstva za stanove za narednu generaciju. Što se tiče privatizacije kod nas u Županiji ona je dala određene rezultate unatoč svemu ovom. Obujam posla smo u nekim djelatnostima uspjeli zadržati kao i prije rata a to su peradarska djelatnost, trgovina, prerada drveta, mlinsko-pekarska industrija i neke druge. Tekstilna industrija je potpuno nestala ali u zadnje vrijeme uspijevamo pokrenuti klaoničku industriju, kožno-obućarsku, metalnu i tako dalje.
Još jedno pitanje oko infrastrukture, što je s novom Srednjom školom u Orašju i sportskom dvoranom, kada će biti njihovo otvaranje?
Za početak akademske 2011./2012. godine djelomično je otvorena zgrada nove Srednje škole u kojoj je smješten dislocirani Centar studiranja Orašje Sveučilišta Mostar. Otvorenju Centra nazočili su dekani mostarskog Sveučilišta na čelu s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vladom Majstorovićem. Na ovaj projekt smo iznimno ponosni i jedino žalimo što zbog nedostatka financijskih sredstava nismo i našim srednjoškolcima dali mogućnost da ovu školsku godinu započnu u novim prostorijama. Nedostatak financijskih sredstava je razlog što se i finalizacija nove gradske sportske dvorane i njezino otvaranje očekuje tek iduće godine. To su dva veoma važna i velika projekta za našu sredinu i koštaju više od pet milijuna KM. Nadam se da će naši građani zbog svega ovog imati još malo strpljenja.
Kako gledate na probleme braniteljske populacije?
Za vrijeme rata kod nas su gotovo svi radno sposobni muškarci bili mobilizirani. Uz njih bilo je jako puno malodobnih dragovoljaca ali i žena koje su stale u obranu svojih domova i obitelji. Ovo je glavni razlog zbog čega mi proporcionalno imamo više branitelja nego druge sredine. Ova populacija danas ima velike probleme, osobito zbog nedostatka posla. U zadnje vrijeme imamo problema i s revizijom prava branitelja koja se vrši od strane Instituta za medicinsko vještačenje iz Tuzle. Čudna su mjerila ovog Instituta koja se primjenjuju samo prema braniteljima HVO-a. Ovo je problem koji bi također mogao uskoro eskalirati i stvoriti neželjene posljedice ako se ne pronađe neko razumno rješenje.
Kada se spomene Posavina prve asocijacije ukazuju na poljoprivredu. Kakvu će politiku Vlada voditi u ovom sektoru?
Poljoprivredna politika prvenstveno treba biti politika države a ne jednog dijela države kao što je to kod nas slučaj. Ako država vodi politiku subvencioniranja proizvodnje u poljoprivredi štiti svoje kako proizvođače tako i potrošače. Uz njih, dakako, stabilizira platnu bilancu i stabilnost tečaja. U BiH je stanje drugačije, mi u Posavini kada subvencioniramo proizvodnju u poljoprivredi u stvari sufinanciramo jeftinim proizvodima krajnjeg potrošača koji se u pravilu nalazi van naše Županije. Dugoročno gledano Županija se postepeno osiromašuje i jedino što možemo poduzeti jeste da tu svoju sirovinsku bazu koju smo subvencionirali preradimo u gotove proizvode i na taj način spriječimo prelijevanje kapitala u druge regije. Naša Vlada mora raditi na podizanju prerađivačkih kapaciteta a od poljoprivrede može živjeti samo mali broj Posavaca. Uzmimo za primjer naše proizvođače duhana. Otkupna cijena jednog kilograma duhana je negdje oko 4 KM po kilogramu sa poticajima. Od jednog kilograma duhana kroz cigarete naplati se preko 175 KM, te se stoga može postaviti sasvim razumno pitanje, zbog čega država ne plati duhan barem 10-tak KM po kilogramu da bi i proizvođači duhana mogli preživjeti, ali država to ne čini.
Zdravstvo je iznimno važno za našu sredinu, kakav je vaš stav po ovom pitanju?
U zadnje vrijeme sve češće postavljamo sebi pitanje kako voditi zdravstvenu politiku u Županiji? Vidite, u Posavini imamo Županijsku bolnicu s četiri odjela: kirurgija, ginekologija, interna i pedijatrija, koji se nalaze u Orašju, te jednim polivalentnim odjelom i Centrom za dijalizu u Odžaku. Uz bolnicu postoje i tri Doma zdravlja te područne ambulante po manjim mjestima. U izvještajima koje nam prezentiraju zdravstvene institucije primjetno je da organizacijski u ovom segmentu ne štima sve kako treba. Vlada je zauzela stav da se pod hitno pokrene proces reorganizacije zdravstvenog sektora. Cilj ove reorganizacije je njegova samoodrživost i na tome ćemo ustrajati. Vlada je također pristala na sklapanje dugoročnog beskamatnog kreditnog aranžmana kojim će se pomoći pri opremanju Županijske bolnice u Orašju novom opremom koja bi trebala značajno poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite.
Ponešto i na političke teme. Gospodine predsjedniče, kako funkcionira koalicijska Vlada dva HDZ-a?
Mi Posavci smo prvi nadišli podjele koje su postojale između dva HDZ-a. Vlada funkcionira na jednom programskom načelu i kao takva trudi se biti primjer suradnje kakva bi trebala postojati među Hrvatima u srednjoj Bosni i Hercegovini.
Mogu li se ove političke promjene provesti bez promjene Ustava?
Sigurno da ne mogu. U BiH neriješeno nacionalno pitanje uzrokuje političku nestabilnost. Politička nestabilnost uzrokuje konstantno osiromašenje i slabljenje države. Novim ustavnim promjenama bi se konačno trebalo riješiti nacionalno pitanje. Jedna od ključnih točaka ustavnih promjena bi svakako trebala biti promjena Izbornog zakona koji bi omogućio implementaciju osnovnih demokratskih načela. Ovaj sadašnji Izborni zakon u BiH je mnogo sličniji Izbornim zakonima komunističkih zemalja nego Izbornim zakonima slobodnih tržišnih društava. Ovaj zakon omogućava da nečiji glas vrijedi više a nečiji manje, te da izborna manjina tobože legalno nameće volju izbornoj većini.
U Županiji Posavskoj je trenutno aktualan prosvjed djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova. Kakvi se zahtjevi u ovom pogledu stavljaju pred Vladu ŽP-a i postoji li mogućnost iznalaženja kompromisnog rješenja?
Djelatnici MUP-a Županije Posavske su započeli prosvjed 3. listopada ove godine, iniciran nezadovoljstvom razinom postojećih primanja. Uistinu, razina plaća zaposlenika u MUP-u Županije Posavske najniža je u Federaciji Bosne i Hercegovine pa dovodi u pitanje čak i zadovoljavanje osnovnih egzistencijalnih potreba, što ovaj prosvjed čini itekako opravdanim. Osnovna plaća policajca u našoj Županiji iznosi 467,50 KM. Međutim, nisu samo djelatnici MUP-a u lošoj poziciji nego i svi ostali zaposlenici u proračunskim korisnicima Županije Posavske. Najniže plaće u Federaciji BiH imaju i naši prosvjetni djelatnici, kao i državni službenici i namještenici. Sve su češća razmišljanja u Posavini da se na ovaj dio Federacije BiH vrši organizirani institucionalni pritisak koji ima za cilj slomiti Posavinu. Upravo zato smatramo da prosvjed djelatnika MUP-a treba biti usmjeren prema federalnoj razini s obzirom na to da nam je ta razina „skrojila“ plaće od kojih se ne može preživjeti. Pritom, naravno, mislim na nepoštenu raspodjelu javnih prihoda koju sam već obrazlagao u prethodnim odgovorima. Ono što prosvjednici traže moglo bi se ostvariti tek nakon ozbiljne analize učinaka Zakona o pripadnosti javnih prihoda, koja bi rezultirala izmjenama i dopunama istog. S obzirom na to da je prošlo šest godina primjene odredaba ovog zakona s federalne razine inicirane su pripreme oko formiranja radnih skupina koje će biti uključene u analizu učinaka i u kojima će sudjelovati i predstavnici Županije Posavske. U tom procesu namjeravamo ozbiljno i jasno ustrajati u namjeri da ukažemo na značajne nedostatke zakona koji su Županiju Posavsku dovele u ovakvu situaciju. Nadamo se da će rezultati analiza omogućiti našoj Županiji statusno poravnavanje s ostalim županijama Federacije Bosne i Hercegovine.
Za kraj, recite nam kako komentirate medijske napade na rad Vlade Županije?
Moje kolege, a i ja osobno, uvažavamo slobodu govora iako se ona vrlo često i zloupotrebljava. Svjesni smo da će uvijek postojati pojedinci bez političke, profesionalne pa čak i moralne snage i moći, koji će svoje nerealne ambicije liječiti tako da će kritizirati one koji nastoje s najvećom dozom odgovornosti obavljati svoj posao. Aktualna Vlada Županije Posavske se u proteklom razdoblju usmjerila na pomoć onima kojima je ona uistinu i potrebna, a to su socijalno ugrožene kategorije ljudi. Važno je naglasiti i da je to razdoblje bilo, i još uvijek jest obilježeno recesijom koja je iz temelja potresla i najmoćnija svjetska gospodarstva, a kamoli ionako nedovoljno razvijeno gospodarstvo Županije Posavske. I u ostatku mandata očekuju nas veliki financijski pritisci u smislu otplate vanjskih dugova pa će osnovni zadatak članova Vlade Županije Posavske biti da ostanemo hladnih glava i osiguramo proračunsku ravnotežu uz zadovoljenje svih gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih potreba kao i potreba braniteljske populacije. Stoga sve one koji javno kritiziraju naš rad pozivamo da svoju negativnu energiju usmjere na davanje konstruktivnih prijedloga s obzirom na to da je poznato da ako niste dio rješenja, onda ste dio problema.