Centralna banka Bosne i Hercegovine dugo godina je ključni financijski oslonac države, za što velike zasluge pripadaju i guverneru ove institucije Kemalu Kozariću. Prepoznao je to i naš list koji je ove godine priznanje Večernjakov pečat u oblasti gospodarstva i financija dodijelio upravo guverneru Kozariću.
Kako ste doživjeli dodjelu Večernjakovog pečata i što Vam znači to priznanje?
Priznanja su uvijek dobrodošla. Čovjek se osjeća zadovoljnim i sretnim zbog toga što netko prepoznaje napore koje ulaže. I meni i svima u Centralnoj banci BiH je iznimno drago kad netko prepozna naše napore, jer CB BiH je uspio u onome što je radio sukladno svom mandatu, a to je očuvanje monetarne i financijske stabilnosti primjenom valutnog odbora (currency boarda).
Prema mnogim ocjenama, ovaj događaj ima i puno širi društveni značaj. Kako ste Vi doživjeli samu manifestaciju?
Složio bih se s tim ocjenama, s obzirom na važnost gostiju i sudionika, širok društveni spektar, kao i međunarodni karakter događaja. Ovakvi događaji su jako bitni za stvaranje pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine i trebalo bi ih biti više.
Kako komentirate činjenicu da ste upravo Vi izabrani u kategoriji Gospodarstvo i financije. Koliko, zapravo, na poziciji na kojoj ste možete utjecati na gospodarsku i financijsku situaciju u BiH?
Zahvalan sam zbog prepoznavanja uloge CB-a BiH, i mene kao guvernera institucije, u prevladavanju financijske krize. CB BiH se maksimalno zalagao, te je i uspio u osiguranju stabilnosti valute i financijske stabilnosti. Međutim, nije dovoljan samo CB BiH, sve institucije moraju biti u službi stvaranja povoljnijeg ozračja za razvoj.
Također, iako to nije prioritet, jer CB BiH nije profitna organizacija, značajno je napomenuti i da je ostvaren profit u poslovanju, usprkos teškim uvjetima i postojećim kamatnim stopama na tržištu.
Neki bh. političari prizivaju povećanje PDV-a u slučaju propasti aranžmana s MMF-om. Kakav je Vaš stav o tome?
Ne slažem se s povećanjem stope PDV-a. Mislim kako je optimalno rješenje, a i najjeftinije, aranžman s MMF-om.
Prijeti li BiH pad kreditnog rejtinga i kakve bi bile realne posljedice takvog razvoja događaja?
Na žalost, zbog odugovlačenja pri formiranju vlasti na svim razinama bila je narušena politička stabilnost koja je osnovni preduvjet ekonomskog razvoja. Prema mišljenju analitičara kreditnih agencija, najveći problem su politički zastoji, te s tim u vezi odgađanje ekonomskih i ustavnih reformi, što stvara prepreke BiH u dobivanju statusa kandidata Europske unije. Kako je vlast na državnoj razini formirana nakon dugog čekanja, CB BiH se nada da će uskoro biti otklonjeni navedeni uzroci, čime će se izbjeći sniženje kreditnog rejtinga BiH i negativne posljedice koje bi iz toga mogle proisteći. A to su prvenstveno manji priljev stranih ulaganja, skuplja sredstva na tržištu, te teži pristup tim sredstvima. Za poboljšanje rejtinga, prije svega, potrebno je poboljšati političko okružje, te provesti potrebne institucionalne i ustavne reforme.
Kakva je danas stabilnost konvertibilne marke, posebice imajući u vidu turbulentna događanja u eurozoni?
Poznato je da se u BiH primjenjuje valutni odbor, kao vid monetarne politike koji podrazumijeva 100 posto pokrivenost domaće valute u optjecaju pričuvnom valutom, u našem slučaju eurom, i fiksnu vezanost domaće valute uz pričuvnu. Iako ga se smatra konzervativnim, ovaj model je dao pozitivne rezultate. Prije svega, osigurao je monetarnu stabilnost, što je posebice važno u uvjetima krize. KM je vezana uz euro fiksnim tečajem, i ima stopostotno pokriće. Svatko to može provjeriti kupovinom ili prodajom za domaću valutu bez ograničenja u poslovnim bankama. Kad je riječ o dužničkoj krizi u eurozoni, opasnosti i rizici postoje, moguće su i promjene unutar eurozone, ali se vjeruje da će eurozona naći rješenja za prevladavanje krize. CB BiH pozorno prati kretanja, i stav ove institucije je da su zemlje EU mnogo uradile na izgradnji zajedničke valute, te se vjeruje kako će učiniti sve kako bi je i održali. To se može i vidjeti kroz posljednje poteze.
Koliko je danas stabilan bankarski sektor u BiH, posebice imajući u vidu promjenu vlasničke strukture u nekim bankama koje djeluju u BiH, kao i najave o preispitivanju prisustva nekih od njih na tržištima jugoistočne Europe?
Za banke u BiH se može reći da su likvidne i kako imaju dobru adekvatnost kapitala, ali im je ugrožena profitabilnost. Iako, u 2011. godini ostvarile su pozitivan rezultat, za razliku od 2010. godine kada su ostvarile gubitak. Poseban problem bankarskog sektora predstavljaju nekvalitetni krediti. Prema privremenim podacima, na kraju 2011. godine stanje nekvalitetnih kredita bilo je 12,6 posto od ukupno odobrenih kredita. Banke sada realnije i opreznije vode svoju kreditnu politiku i dobro procjenjuju kvalitet kreditnih plasmana. U poslovanju su postale restriktivnije, ponašaju se racionalnije i pridaju veći značaj procjeni rizika plasmana. Poslovne banke su već nekoliko godina pod naglašenim financijskim stresom na globalnom planu, ali su u BiH funkcionirale relativno stabilno i zahvaljujući tomu je očuvana i cjelokupna stabilnost bankarskog sektora u razdoblju nakon 2008. godine. Međutim, njihova buduća ekspanzija je u sadašnjim uvjetima prilično neizvjesna. Banke prolaze kroz fazu korekcije problema u svojim bilancama, izložene su novim regulatornim zahtjevima i ograničenjima, te posluju u uvjetima nižeg raspoloživog financiranja. Stoga više nemaju raniji potencijal za rast, a istodobno mijenjaju i poslovni model. Banke u BiH će nastaviti davati doprinos i ubuduće, ali s bitno manjim kapacitetom. Potrebno je još napomenuti kako je bitno da se poslovne banke okrenu što je više moguće svojim klijentima. Također, jako je važna financijska edukacija, odnosno pružanje što većeg broja kvalitetnih financijskih informacija građanima koji su korisnici financijskih usluga. S obzirom na to da su usluge financijskog posredovanja vrlo kompleksne, financijska edukacija omogućava građanima BiH sigurnije i odgovornije uživanje u uslugama financijskog posredovanja. Ali, i građani moraju biti realni i dobro procjenjivati svoje mogućnosti. CB BiH podržava razvoj svih oblika financijskih usluga i aktivnosti, posebice na polju edukacije korisnika usluga.