Lidija Bradara nedavno je izabrana za predsjednicu Županijskog odbora HDZ-a BiH Srednjobosanske županije. Dočekali su je pregovori o uspostavi vlasti o kojima ovisi puno toga. Paralelno s SBŽ, vlast bi se trebala formirati i u HNŽ-u, a onda i na državnoj razini.
Slažete li se s tvrdnjom da ste Vi na čelo ŽO HDZ-a BiH SBŽ došli u jedno zaista važnom, da ne kažem presudnom trenutku za formiranje vlasti ne samo u SBŽ već i BiH?
SBŽ je prostor u kojemu je svaki trenutak presudan, pa je tako i ovaj.
Prošlo je više od godine otkako se pokušava uspostaviti vlast u SBŽ-u. Posljednji u nizu pokušaja dogodio se protekle subote kada je trebao biti održan nastavak pregovora, kojeg nije bilo. Što se zapravo događa iza kulisa pregovora o uspostavi vlasti i ima li naznaka da će ovaj proces uskoro konačno biti završen ?
U pravu ste što se tiče godine dana, ali je javnost također upoznata da je niz događaja koji su bili 10. siječnja i 10. svibnja itekako opteretio ove razgovore i mi smo nakon pisma OHR-a, a nakon naših priziva svim institucijama, ponovno u fazi razgovora i dogovora. U subotu je bio načelno dogovoren novi sastanak, ali zbog obveza pregovarača iz SDA i SDP, nismo uspjeli usuglasiti nastavak, a mislim da bi već danas trebao biti sastanak četiriju stranaka kako bismo postigli konačan dogovor o uspostavi vlasti i raspodjeli resora te do kraja tjedna imali novu Vladu SBŽ-a.
Hoćete li biti nekih novih poteza, ako se čelnici stranaka u SBŽ-u uskoro ne vrate za pregovarački stol i dovrše započeto, odnosno dogovore oko raspodjela pozicija u vlasti te tako deblokiraju uspostavu vlasti i u HNŽ-u, pa i u BiH?
Ne vidim razloga da se čelnici ne vrate za pregovarački stol i da konačno završimo posao i implementiramo do kraja sporazum koji su postigli naši predsjednici. Što se nas tiče iz HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, mi smo spremni svakodnevno razgovarati, svjesni svoje odgovornosti i trenutka u kojem se nalazimo, kako u SBŽ, tako i HNŽ, a posebice BiH. Vrijeme je izrade i nacrta proračuna, i niz aktivnosti za koje vlade moraju imati puni kapacitet. U iskrenoj vjeri da ćemo završiti konačno ovaj posao, ne bih iznosila sljedeće poteze, ali smo i na to spremni.
Jesu li upitna pojedina ministarstva na čelu kojih su dosad bili Hrvati, poput ministarstava obrazovanja i financija?
U duhu dogovora na razini četiri predsjednika ŽO, ne bih komentirala sporna pitanja, njih je malo, naravno da su sva ministarstva važna i da se sve stranke bore za ono što im po njihovim programskim načelima predstavlja prioritete, ali mislim da to ne bi smjela biti prepreka dogovoru, jer partnerske odnose moramo graditi već od samog početka i vjerovati da će ova vlada moći funkcionirati kao vlada.
U kakvoj atmosferi se odvijaju pregovori sa u hrvatskom narodu ne baš omiljenim Zukanom Helezom i Salkom Selmanom, ali imajući u vidu i činjenicu da su obojica u vlasti FBiH koju, kao i velika većina bh Hrvata, smatrate nelegalnom?
S dvojicom gospode pregovaram na način da sam odvojila njihove pozicije u izvršnoj vlasti od stranačkih. Oni su za mene predsjednici ŽO SDP-a i SDA s kojim želim napraviti parlamentarnu većinu. Nama trebaju partnerski odnosi jer bez njih nema vlasti koja je po mjeri svih naroda i građana. Ako ne možemo pregovarati o uspostavi vlasti, kako će onda ta ista vlast jednog dana funkcionirati na terenu, u samoj Vladi, u Saboru? Upravo radi iza sebe sam ostavila sam sve predrasude. Jednostavno, kad je u pitanju politika HDZ BiH i interesi hrvatskog naroda, nikakvih kompleksa nemam. Mislim da je HDZ BiH pobjednik izbora i osvojio je najviše mandata. Moja je misija, zajedno s HDZ 1990, izboriti se za mandate moje stranke kao i ostalih stranaka hrvatskog bloka, odnosno za ono što pripada hrvatskom narodu. Za to sam uvijek spremna razgovarati. Nije vrijeme za zastoje i odugovlačenja već razmišljanja kako nadoknaditi izgubljeno.
Hoće li Hrvati središnje Bosne dobiti vlast u skladu s izbornim rezultatima?
Nadam se da ćemo dobiti vlast u skladu s rezultatima izbora te da sve ono što radimo od 3. listopada prošle godine nije uzalud. Spremni smo za dogovor o vlasti u kojoj će biti dva HDZ-a za koje je glasovalo više od 90 posto hrvatskog biračkog tijela.
Jesu li pozicije u vlasti koje u skladu s dogovorima na razini stranačkih čelnika, dobivaju dva HDZ-a, realne s obzirom na izborne rezultate?
Činimo sve da se naši birači ne osjećaju prevarenima i to ćemo raditi i dalje, usprkos po nas otežavajućem izbornom zakonu i Ustavu te onima koji su mislili da vlast mogu sastaviti bez dva HDZ-a. Sve je to unijelo strah i nesigurnost među hrvatski narod, a to je i razumljivo jer SBŽ je posebno osjetljivo područje po svemu, po nacionalnoj strukturi, zemljopisnom položaju, ratnoj prošlosti. SBŽ je srce BiH i o njoj treba posebno voditi računa i mi to stalno imamo na umu, upravo radi građana koji su nam dali povjerenje.
Na koji način će dva HDZ-a popuniti kadrovsku križaljku u Vladi SBŽ, hoće li to biti uglavnom dosadašnji ministri ili će se ministarska mjesta popuniti nekim sasvim novim imenima?
Dva HDZ-a su partneri u ovom pregovorima i u skladu sa Sporazumom čelnika stranaka koji živi na terenu, bit će popunjena i kadrovska križaljka. O imenima ovaj put nećemo, ali što se nas iz HDZ BiH tiče, ljudi koji i ovaj put uđu u Vladu bit će najbolje što HDZ BiH ima, kao što smo i do sada činili. Bit će kompetentni i sposobni ljudi, spremni na dogovor i kompromise, timski rad i partnerske odnose u vlasti. Nadam se da i naši partneri isto promišljaju. Ovo neće biti Vlada kakvu smo dosad imali, Vlada dvije, već četiri stranke i budemo li imali zakovane stavove i ljude koji nisu spremni razgovarati i pregovarati, mogu nastati blokade i problemi. Moja je želja da ministri u budućoj Vladi SBŽ budu ministri svih naroda, koji će voditi računa o svakoj općini i sredini podjednako.
Ostaje li na snazi teritorijalni princip imenovanja ministara u Vladi SBŽ ili će stručnost biti glavni i presudni kriterij?
Kao i dosad vodit će se računa i o tomu, s tim što ćemo ovaj put uistinu ponuditi ono najbolje.
Što je s ministrom iz reda srpskog naroda kojeg, u skladu s međustranačkim dogovorom, imenuju dva HDZ-a. Dosad je bio problem pronaći ga, hoće li tako biti i ovaj put?
Kvalitetnog ministra teško je naći općenito. Mislim da neće biti takvih problema.
Buduće ministre u Vladi SBŽ, ma tko oni bili, što se posla tiče čeka poprilično nezavidna situacija, novca je malo, a zahtjeva puno. Posljednjih godina bilo je štrajkova policije i prosvjetara, hrvatski branitelji su se bunili jer nemaju svog čovjeka u Upravi za pitanja branitelja, u zdravstvu je stanje katastrofalno... Ima li HDZ BiH plan kako se uhvatiti ukoštac sa svim ovim problemima?
Cijelo vrijeme HDZ BiH se zalaže da prostor SBŽ kao geopolitičko središte mora postati geostrateško središte i za nas i za Vladu FBiH, kao i buduće Vijeće ministara. Postoje brojni započeti projekti kao što gradnja brze ceste kroz Lašvu, koridor Vc također prolazi kroz središnju Bosnu i za tu trasu puta osigurano je 250 milijuna KM. Naša je želja da buduća Vlada što prije pokrene investicije u gospodarstvu koje je na koljenima. Bez vjetra u leđa u gospodarstvu, odnosno izravnih ulaganja nema napretka ni rješavanja svih ovih problema. Mi ćemo od naših ministara u Vladi tražiti da naprave jednu kratkoročnu strategiju razvoja s čijom provedbom će se početi rješavati svi nagomilani problemi. Novi je pristup potreban u svom oblastima jer jednostavno se mora znati što to mi želimo. Treba znati kako najbolje usmjeriti poticaje. Racionalizacije su moguće u svim oblastima, od školstva i poboljšanja uvjeta u školama. U zdravstvu itekako ima prostora za poboljšanje, a stanje je teško i zbog preklapanja nadležnosti Županije i Federacije BiH. Branitelji su posebno osjetljiva kategorija. Insistirat ćemo da rad Uprave za pitanja branitelja bude puno transparentniji, a branitelje, odnosno njihova prava nastojat ćemo zaštiti i stranačkim sporazumima, odnosno pozicionirati ih tako da ne moraju strahovati za svoja prava.
Hoće li HDZ BiH tražiti od budućeg ministra MUP-a da popravi nacionalnu strukturu zaposlenih i otvori istrage o ubojstvima hrvatskih povratnika i policajaca u Travnik, jer to su zločini koji ne zastarijevaju?
O ubojstvima u Travniku se ne šuti, samo je javnost malo upoznata s tim. Mi skoro svakoga mjeseca postavljamo pitanje u Skupštini SBŽ-a što je s istragama, ali to teško dopire u javnost. Na ravnomjernoj nacionalnoj zastupljenosti također ćemo ustrajati. To je nešto što se mora popraviti. Popuna svih ministarstava, uprava i institucija trebala bi biti u skladu sa Zakonom i Ustavom, iako smo svjedoci narušavanja tog odnosa na štetu hrvatskog naroda, nastojat ćemo popraviti debalans u svim institucijama gdje je on postoji.
SBŽ još uvijek je opterećen i brojnim slučajevima neriješenih ratnih zločina. Ima li šanse da se ti procesi ubrzaju jer su preduvjet izgradnji mira?
Stalno pokušavamo pokretati te procese, ali nas šalju od županijskog do državnog Tužiteljstva i SIPA-e. Mislim da sve institucije trebaju raditi svoj posao. Sada ima svega, od ispolitiziranih institucija do onih koje prave senzacije u medijima, a sve pod krinkom neovisnog pravosuđa i pravne države.
S obzirom na to da su vlast u FBiH formirale stranke platforme, kako će budućim ministrima iz dva HDZ-a biti surađivati s Vladom FBiH i njezinim ministrima?
Za mene, odnosno za nas iz HDZ BiH, Vlada FBiH je nelegalna, nelegitimna i neustavna. Za nas iz ŽO HDZ oni nisu Vlada, jer nisu izabrani sukladno Ustavu, Izbornom zakonu i poslovnicima oba doma Parlamenta FBiH i smatram da mi s njima ne moramo niti hoćemo surađivati. Nadam se da će institucije pravne države kao i visoki predstavnik uvidjeti koliku je štetu nanio demokratskom i ustavnom poretku i da će u skoro vrijeme doći do razrješenja tog pitanja. Razočarana sam što institucije koje su trebale zaštititi ustavni poredak BiH to nisu učinile.
Hoće li narod koji Vas je birao, trpjeti zbog ne suradnje županijske s Vladom FBiH?
Ministri su jedno, a ministarstva drugo. To tako treba promatrat i tako se ponašati. Svima koji pune Proračun sredstva trebaju biti dostupna i mi ćemo se zalagat za to kao i da nelegalna Vlada napravi što manje štete našem gospodarstvu i našem prostoru.
Godinama se priča o reformi Ustava BiH, a u tom kontekstu i ukidanju ili jačanju Županija. Za koju ste Vi opciju i zašto, odnosno trebali li ukinuti ili ojačati Županije?
U potpunosti podržavam prijedlog promjena Ustava kojeg je predložio HDZ BiH jer smo itekako svjesni da ovakva BiH ne može opstati, nadam se da će i drugi koji s nama trebaju graditi BiH promišljati slično. Tri razine vlasti i četiri federalne jedinice bilo bi optimalno rješenje za BiH, a dotad treba zadržati Županije jer se hrvatski narod prepoznaje u njima, a u pet ostvaruje kakvu takvu jednakopravnost. Treba jačati lokalnu samoupravu kao temeljnu jedinicu svakog društva pa tako i našeg.
Nedavno su mediji objavili poprilično pesimističan podatak o broju Hrvata Katolika u BiH. U najboljem slučaju ima ih oko pola milijuna. Je li vrijeme da tražimo krivca ili gledamo unaprijed i pokušamo promijeniti stanje?
Mislim da je prioritet uraditi popis stanovništva jer nisam sigurna da i drugih ima koliko ih je bilo prije rata. Samo će popis prekinuti bilo kakve manipulacije. Krivaca ima puno, ali ih ne treba nabrajati već se okrenuti budućnosti i gradnji države po mjeri svakog čovjeka, građanina i naroda jer bez jednog takvog koncepta BiH ne može opstati.
Na čelu dva HDZ u SBŽ su po prvi put dvije žene, obje s dugogodišnjim političkim iskustvom. Ima li ta činjenica bilo kakvog utjecaja na pregovore o formiranju vlasti ili je jednostavno došlo vrijeme da se kaže kako nije važna spolna pripadnost već sposobnost i iskustvo?
Žene u politici više nisu nikakvo čudo. Ja se tako ne osjećam. Dugo sam u politici, a moj izbor za predsjednicu ŽO HDZ BiH kruna je mog rada, a ne posljedica mog spola. Nikad ne komentiramo kada su dva muškarca na čelu stranaka, a komentiramo ako su to žene. Dvije žene na čelu dva HDZ-a u SBŽ, Gospođa Josipović i ja, mogu biti samo prednost jer vrijeme je da žene postanu ravnopravan dio društva, žene kao i muškarci trebaju preuzeti odgovornost za ono što rade i u tomu je suština svega. Onda kada ste u stanju preuzeti odgovornost možete biti i ravnopravni.
Budući da ste nedavno izabrani za predsjednici ŽO HDZ BiH, kakvo je trenutačno ozračje u stranci, ima li potrebe i hoće li biti kadrovskih izmjena, možda i pomlađivanja?
Na moje veliko zadovoljstvo, ŽO HDZ BiH funkcionira u skoro savršenom ozračju. Moja dva dopredsjednika mlađa su od mene i to je možda najbolji odgovor na pitanje o pomlađivanju stranke. ŽO je spoj mladosti i iskustva i to je formula koja jamči uspjeh. Rezultati će se vjerujem pokazati uskoro jer ta nova energija u stranci sa mnom na čelu, mora se osjetiti i na terenu.
Vi ste i direktorica Političke akademije HDZ BiH čije je sjedište u Mostaru. Odnedavno imate redovita predavanja, počela su i gostovanja izvan Mostara. Kakve još novitete možemo očekivati od PA?
Politička akademija, Mladež i Zajednicu žena Kraljica Katarina tri su stupa na kojima počiva HDZ BiH. Za PA, na čijem sam ja čelu, a koji postoji oko godinu dana, mnogi kažu da je jedan od najznačajnijih projekata HDZ BiH. Dosad smo imali 30-ak predavanja, postigni izuzetnu suradnju s inozemnim organizacijama, početkom listopada počeli smo i dvosemestralnom nastavom koja se izvodi za prvu generaciju polaznika, a profesori su eminentni stručnjaci iz BiH i RH, ali i Europe. Interes za dvosemestralnu nastavu je bio velik tako da nismo mogli primiti sve polaznike. Naš moto je „Znanje pobjeđuje“ i mi sve činimo kako bismo ispunili misiju iz svog programa cjeloživotnog obrazovanja kako mladih tako i već iskusnih predstavnika HDZ-a i pokušali pomoći BiH kako bi postala država znanja. Nastavljaju se i gostovanja diljem BiH, uskoro smo u Posavini, a potom u središnjoj Bosni...
Kao sto se vidi HDZe odustaje od svoje politike(stonog grada i treceg entiteta) samim tim sto pristaje na bilo kakvu uspostavu vlasti,jer tako jaca vladu FBiH i njene institucije,a sto joj sigurno nije cilj obzirom na dosadasnje stavove i poteze koje su vukli.Sve razloge koje navodi gospodja su postojali i prije jer ekonomija nije nista bila bolja nego sad,pa se postavlja pitanje zasto se,ako su to razlozi,nije tad napravilo ili puno prije ili postoje drugi razlozi koji se nenavode.