Na inicijativu dužnosnika SDA, Skupština Sarajevske županije prije nekoliko dana pokrenula je inicijativu da se donese odluka po kojoj će zastupnici osuditi uhićenja pripadnika Armije BiH zbog ratnog zločina počinjenim nad Srbima i Hrvatima tijekom rata na prostoru općine Hadžići, ali i da se proračunskim novcem sufinancira njihova obrana pred Sudom BiH. Sličnu inicijativu iznijeli su i vijećnici sarajevske općine Stari grad, tražeći da se iz općinske blagajne izdvoji dio novca potreban za obranu za ratni zločin osumnjičenih i pritvorenih Mustafe Dželilovića, Fadila Čovića, Mirsada Šabića, Nezira Kazića, Bećira Hujića, Halida Čovića, Šerifa Mešanovića i Nermina Kalembera.
Inicijativa izazvala raskol
Obje inicijative izazvale su polemiku među strankama koje imaju svoje vijećnike i zastupnike u općini Stri grad i Skupštini Sarajevske županije, zbog čega su zastupnici Naše stranke napustili sjednicu, a prijedlog ocijenili sramotnim.
“Smatrajući da je predmet rasprave u Skupštini bio toliko izvan njene nadležnosti te da se pretvorio u najjeftinije licitiranje braniteljima i patriotizmom. Danis (Danis Tanović, nap.a.) i ja smo, iako prisutni u dvorani do samoga glasovanja, izvukli kartice iz glasačkih kutija i izašli. Smatrali smo da bi čak i glas protiv zaključka kojim se komentara rad državnih sigurnosnih agencija i tužiteljstva bilo davanje legitimnosti ovom zakonodavnom tijelu da se miješa u rad SIPA-e i Tužiteljstva. Naime, jedna od udarnih tema po bosanskohercegovačkim kavanama posljednjih nekoliko dana je svojevrstan skandal oko Bošnjaka iz Hadžića uhićenih zbog optužbi za ratne zločine nad Srbima i Hrvatima.
Naime, skandal je u tome što su vlasti Sarajevske županije, zaboravivši da je lako kritizirati slične pojave u Republici Srpskoj, odmah osudile ova uhićenja i donijele inicijativu da se optuženima sufinancira obrana iz županijskog proračuna”, reakcija je Peđe Kojovića, zastupnika Naše stranke u Skupštini Sarajevske županije, koju je podijelio na svom blogu s javnosti.
Financiranje htjeli sakriti
Da stvar bude još gora, inicijatori projekta nastojali su da plaćanje obrane za ratni zločin osumnjičenim pripadnicima Armije BiH prođe bez velike medijske pompe, u tišini. Nakon uhićenja, iz Tužiteljstva BiH su objasnili što je svaka od navedenih osoba radila u ratno vrijeme, u razdoblju u kojima su postojali logori za Hrvate i Srbe. Prvoosumnjičeni Mustafa Dželilović bio je predsjednik Skupštine općine Hadžići i predsjednik Kriznog stožera, kasnije Ratnog predsjedništva općine Hadžići. Fadil Čović bio je načelnik Stanice javne sigurnosti Hadžići i član Kriznog stožera. Logori su bili u Silosu u Tarčinu te u objektima Osnovne škole “9. maj” u Pazariću,