Samo dan nakon što su Talijani strahovali od potresa, a katastrofu na koncu doživjeli stanovnici Lorce na jugu Španjolske u Zagrebu je održana promocija karata seizmičkog hazarda cijele regije. Podatci kolika su moguća gibanja tla kod potresa rezultati su projekta koji je financirao NATO i u kojem je osim Hrvatske sudjelovala i Crna Gora, Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Ugrožene lokacije
– Nove su karte potvrdile da je cijeli priobalni dio Hrvatske kada su u pitanju potresi ugrožen, a neki lokaliteti posebice, poput šireg dubrovačkog i riječkog područja. Treći najugroženiji dio je onaj zagrebački – objasnio je Vlado Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe Hrvatske. Iz karata se također mogu iščitati i maksimalne magnitude potresa koji bi mogli pogoditi najugroženije lokalitete pa se tako zna da je na zagrebačkom području moguć maksimalan potres od 6,5 stupnja po Richteru, na riječkoj području moguć je potres od 6,3, a na dubrovačkom od čak 7,5 stupnjeva po Richteru. Ovi podaci osnova su i za daljnje projektiranje i građenje posebice objekata poput bolnica, škola, vrtića,...
Kada se gleda ostatak regije najugroženija je Albanija, posebice njezin priobalni dio, a slična je situacija u Crnoj Gori. U principu sva priobalna područja su više ugrožena, a kako se ide prema sjeveru ugroženost od potresa opada.
Osim karata vrijednost projekta je i u činjenici da je nakon više od 20 godina povezao zemlje iz regije koje će sada razmjenjivati seizmološke informacije.
– Potpisali smo protokol o suradnji koji se već primjenjuje i koji doprinosi kvaliteti seizmološkog monitoringa na području Zapadnog Balkana–kaže Branislav Glavatović, direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore. Isto tako zahvaljujući projektu koji je započeo prije tri i pol godine Hrvatske je proširila svoju mrežu seizmoloških postaja. Prije projekta imali smo ih sedam. Danas ih je 13.
– Od NATO-a smo kroz projekt dobili dva akcelerometra koji bilježe jake potrese i pet seizmografa koji bilježe sve pojave i koji su na Brijunima, Dugom Otoku, Žirju, a dva će uskoro na Lastovu i Palagružu. Pa je broj postaja povećan za pet. No to je i dalje premalo za Hrvatsku– napominje Kuk.
Premalo postaja
Da bi se zadovoljile današnje potrebe Hrvatska, koja se godišnje “protrese” više od 1000 puta, trebala bi, dodaje, imati barem 30 postaja koliko ih je otprilike u Sloveniji. Situacija je tek nešto bolja u Gradu Zagrebu koji je svjestan opasnosti sam financirao kupnju dva seizmografa od kojih je jedan već u funkciji. Grad Zagreb također je platio istraživanje seizmičkog mikrozoniranja grada kako bi dobio uvid koje su zone najpogođenije potresima.
– Cilj tog istraživanje je da se zna u kojem će se možemo reći kvartu u slučaju potresa tlo najviše gibati. Kada imate te podatke možete zaključiti i što će se dogoditi na objektima koji su izgrađeni na tim područjima, važno ih je imati i za izgradnju novih objekata– objašnjava Kuk.
No unatoč svim izrađenim kartama uvjeren je kako se nikada neće moći točno odrediti kada će se i gdje potres dogoditi.
– Jedino što se može je izraditi ovakve karte i na temelju njih graditi. To je pristup kojeg se drže svugdje u svijetu – kaže Kuk. Njegov kolega iz Crne Gore B. Glavatović ipak je nešto optimističniji.
– Kratkoročne prognoze još nisu zaživjele kao kvalitetne iako znanstvena zajednica ulaže velike napore. No možda će uskoro biti moguće predvidjeti predstojeće katastrofe. Ove karte u svakom su slučaju snažan alat– zaključuje Glavatović
Preuzeto sa www.vecernji.hr