Euro, sretan ti 10. rođendan! Zaželjeti euru sreću i dati mu potporu na dan njegove desete obljetnice nikada nije bilo potrebnije nego sada. Zajednička valuta 17 zemalja EU u optjecaj je puštena 1. siječnja 2002. godine, a jubilarni, 10. rođendan euro će dočekati slabiji nego ikad. Vrijednost eura jučer je pala na 1,2943 dolara, što mu je najniža razina u ovoj godini.
Zajednička vreća bez dna
Pritisnut dužničkom krizom zemalja eurozone, euro u 10. godinu ulazi depresivan, a neki analitičari smatraju da uopće neće ni dočekati 2013. godinu. Upravo je to razlog što službeni Bruxelles nije priredio slavlje i tortu za rođendan uzdrmanog slavljenika.
Dogovor da se u EU uvede zajednička valuta postignut je 1987. godine, a 14 godina kasnije golemi kamioni prebacivali su hrpe novca u zemlje EU koje su zadovoljile kriterije da pristupe zajedničkoj valuti. U Njemačkoj građani još nisu zamijenili 13,3 milijardi njemačkih maraka u eure (162 marke po stanovniku) - taj je novac ostao skriven u čarapama.
Prvi dan svoga postojanja jedan euro vrijedio je 7,36 kuna po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, dok se tada za jedan dolar dobivalo gotovo kunu više (8,32 kune). No već nakon pola godine postojanja euro je 1. srpnja 2002. gotovo dostigao dolar. Jedan euro vrijedio je 7,33, a dolar 7,39 kuna. Prvi rođendan euro je u Hrvatskoj dočekao jači od dolara. Vrijedio je 7,45, a dolar 7,11 kuna. Po jučerašnjem tečaju, odnos eura i dolara je 1,29 u korist europske valute.
Euro je zamišljen kao valuta koja će zavladati cijelim Starim kontinentom, po uzoru na američki dolar. Ali se tek 2011. jasno pokazalo da to nipošto nije tako jednostavno, ispostavilo se da je najveći problem nepostojanje fiskalne unije i centraliziranog nadzora proračuna članica eurozone. Usprkos zajedničkoj valuti, još postoje neovisne nacionalne politike proračuna, svako i dalje razvija vlastite trikove kako da frizira javne financije i tako zavede birače te da se, sada zajedničkim novcem, pune i nacionalne vreće bez dna. Na tim trikovima u proteklom desetljeću doktorirali su Grci, prije nego što su jesenas završili na rubu bankrota i na ivicu ponora povukli još neke članice eurozone, Italiju, Španjolsku, Portugal i Irsku.
Kriza eura dostigla je točku usijanja prije točno mjesec dana. Jedan dan nudilo se rješenje kroz zajedničke euroobveznice, zatim se spas tražio u elitnim obveznicama sedam najstabilnijih članica eurozone, uz onu – mi ćemo trošiti koliko nas volja, ionako će na kraju sve to platiti štedljivi Nijemci.
Podjela na dva eura
Protiv takvoga scenarija i zajedničkih obveznica žestoko je ustala kancelarka Angela Merkel, koja spas eura i EU vidi u fiskalnoj uniji. Sve su glasniji analitičari koji predviđaju najcrnji scenarij – slom eura i njegovo raspadanje na dva dijela – jaki sjevernoeuropski i slabi južni euro. Ekonomisti su izračunali kako bi podjelom eura i njegov zdraviji dio izgubio pola vrijednosti, a kako je Hrvatska 70% "euroizirana", građani bi osiromašili za jednu trećinu.
Preuzeto sa www.vecernji.hr
britance izbacit!