Od 250 studenata 234 Bošnjaka dobiva studentske zajmove

Nelegalno federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti koje ne samo da uzurpira ovlasti županija, nego i u značajnoj mjeri troši novac poreznih obveznika na financiranje školskih i visokoškolskih projekata te nadarenih učenika, ne prestaje razočavarati sa svojim odlukama koje se i na prvi pogled mogu ocijeniti diskriminirajućim.

Razrađeni princip

Naime, prema rezultatima natječaja za odobravanje povoljnih studentskih zajmova u ovoj akademskoj godini može se doći do zaključka kako se do kraja poštuje, čini se dobro razrađeni princip unutar platformaške vlasti. Na javni poziv koje je uputio Fond za studentske zajmove Federacije Bosne i Hercegovine, Upravni Odbor je na 33. sjednici donio odluku o utvrđivanju studenata kojima su odobrena ova sredstva. Ovo je povjerenstvo utvrdilo rang listu studenata kojima se dodjeljuje studentski zajam, iako sa zakašnjenjem od skoro godinu dana, budući da se ovaj zajam odnosi na proteklu akademsku godinu. Tako je donesena odluka da se studentski zajmovi dodijele za 250 osoba koje studiraju na području Federacije BiH. No, kada se analiziralo tko su sve dobitnici ovih povoljnijih zajmova onda se došlo do zaključka kako je samo 16 nebošnjaka dobilo ova sredstva dok je čak 234 studenta Bošnjaka nagrađeno ovim zajmovima koji im omogućuju studiranje.

Prednosti

Akademski i socijalni kriteriji za dodjelu studentskih zajmova kojim se vodilo ovo povjerenstvo za dodjelu odnosilo se na opći prosjek ocjena tijekom studija, odnosno opći prosjek ocjena tijekom srednjoškolskog obrazovanja za studente prve godine studija. Uz to uvedeno je više kriterija na temelju kojih su pojedini studenti dobivali maksimalni broj bodova radi li se o civilnoj žrtvi rata, studentu čiji je roditelj ‘šehid / poginuli borac’ ili se pak primjerice radi o studentima domaćinstva s troje ili više djece. Drastični pokazatelji o nesrazmjeru na štetu nebošnjačkih studenata potvrđuju samo odnose aktualne vlasti prema svim drugima u Federaciji BiH, ali i većinskim područjima na kojima žive drugi narodi. 
Slično je stanje bilo i u proteklome sazivu vlasti kada su se novci iz ovoga nelegalnoga ministarstva usmjeravali prema visosokoškolskim institucijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Desetina novca

Tako primjerice visokoškolskim ustanovama na kojima studiraju uglavnom Hrvati nije pripalo niti deset posto novca pa se može govoriti o svojevrsnom kontinuitetu obrazovne politike. To se očituje i pri raspodjeli sredstava za program „Poboljšanje uvjeta rada odgojno-obrazovnih ustanova“ ili pak izdvajanju novca za primjenu Bolonjskog procesa kao i studentskog standarda. Zbog toga se s pravom treba ponovno tražiti ukidanje diskriminatorskog ministarstva.