Do ponoći 1. kolovoza obrane Ante Gotovine i Mladena Markača predat će žalbe na prvostupanjske presude Gotovini na 24, a Markaču 18 godina zatvora. Žalbe sadrže po 40.000 riječi. Ovo je jedina prava prigoda da hrvatski generali pobiju presudu sudskog vijeća koje je vodio Alphons Orie. Stoga su obrane bile pojačane. Gotovinin Švicarac Guenael Mettraux jedan je od najvećih stručnjaka za zapovjednu odgovornost, a član je "The Groupa" ICLB-a, ureda čiji su članovi i S. Kay i G. Higgins, odvjetnici koji su oslobodili I. Čermaka.
Neselektivno granatiranje
U Markačevu obranu ušli su, pored G. Mikuličića i T. Kuzmanovića, još i londonski odvjetnik John Jones i njemački profesor prava Kai Ambos. Tekst žalbi objavit će žalbeno vijeće kojem predsjeda Theodor Meron. Gotovinina obrana u najavi žalbu temelji na sedam osnova. Noseća je da se presuda temelji na pogrešnom zaključku da su svi topnički projektili koji su pali na udaljenost veću od 200 m od vojnog cilja nezakoniti. Sud je pogrešno zaključio da je postojao udruženi zločinački pothvat vrha Hrvatske s ciljem progona srpskog stanovništva i da je Gotovina bio njegov član. Obrana generala Markača na 12 osnova traži ukidanje presude jer se temelji na pogrešnim zaključcima o udruženom zločinačkom pothvatu i o Markačevoj umiješanosti u prikrivanje zločina u Gruborima i Ramljanima, kao i onima o sudjelovanju specijalne policije u pljačkanju i neselektivnom granatiranju Gračaca i deportaciji srpskog stanovništva. Gotovinin odvjetnik Luka Mišetić kaže da je presuda izvedena iz neselektivnog granatiranja počinjenog s ukupno 65 granata. Suci su na tome temeljili zaključak da su Srbi protjerani neselektivnim granatiranjem, a da je taj plan osmišljen na sastanku na Brijunima 31. srpnja 1995. Mišetić se žali na tu metodologiju jer nije nikad rabljena na suđenju.
Unutarnje napetosti
Svejedno, suci su utvrdili da je ispaljeno 50 takvih granata u Kninu, 11 u Benkovcu, dvije u Obrovcu i 2 u Gračacu. Ukupno 65 granata, od 1205 ukupno ispaljenih, ili 5%. Da je primijenjen standard tužiteljstva od 400 metara, takvih bi granata bilo tek 13, odnosno 1%. Suci pak zaključuju da je tih 65 granata bilo primarni i izravni razlog progona 20.000 Srba iz gradova. Žalba ima temelj i stoga što sud nije prihvatio ni jednu od tvrdnji obrana. Markačev odvjetnik G. Mikuličić žali se na pogrešne zaključke o udruženom zločinačkom pothvatu jer nakon Oluje nije postojao sukob, nije bilo političkog i vojnog rukovođenja ni s jedne od strana, sve se svodilo na unutarnje napetosti, a za njih Haag nije nadležan. Kad je riječ o Markaču, nije utvrđeno da je on na bilo koji način prihvatio i primijenio zaključke s Brijuna. Tužitelji sada imaju 40 dana za prigovor na žalbu obrana.
Preuzeto sa www.vecernji.hr