OHR mora stati s legalizacijom pravnog kaosa

Anton Rill, predsjednik Županijskog odbora HDZ-a BiH Sarajevo, govori o političkoj krizi u Federaciji BiH uspoređujući je s krizom iz razdoblja vladavine Alijanse za promjene, položaju Hrvata u glavnom gradu, političkom ozračju u njegovoj stranci i izboru u Predsjedništvo HDZ-a BiH.

Izabrani ste u novo Predsjedništvo HDZ-a BiH, kako na to gledate?

To je za mene svakako pozitivno usmjerenje stranke prema EU integracijama s novim ljudima i s novim idejama. Raduje me posebno da sve nove ideje trebamo ostvariti kroz novoizabrano vodstvo i mlade ljude koje ćemo uključiti.

Nakon što je SIP donio odluku o potvrđivanju izbora svih izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, dva HDZ-a bi trebala imati većinu izaslanika u Klubu Hrvata. Ipak, nakon svega što se događalo u posljednje vrijeme oko konstituiranja vlasti, može li se po Vama ponovno otvoriti pitanje zakonitosti nove izvršne vlasti u tom entitetu?

Nije uopće upitno treba li se otvoriti pitanje zakonitosti nove izvršne vlasti u Federaciji nego to treba uraditi što prije kako ne bismo otišli u još goru krizu koju je prouzročila odluka visokog predstavnika o privremenoj suspenziji odluke SIP-a. Najavljeno je kako se tvrdi njeno povlačenje. Svako kašnjenje prouzročit će još teže posljedice koje će biti nemoguće ispraviti, pa će trebati još mnoge odluke visokog predstavnika. Donoseći „privremenu odluku”, Inzko je prekršio sve zakonske odredbe. Što bi bilo u Austriji ili bilo kojoj drugoj zemlji Europe da se vitalni interesi jedne zemlje rješavaju „privremenim“ odlukama gdje je privremenost apstraktna. Treba izbjegavati stare običaje „vrijeme liječi sve“, a mnogi se tome nadaju. Jer to je samo produženje agonije. SIP BiH je usvojio odluku kojom je utvrđeno da izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH nije proveden sukladno Izbornom zakonu BiH i kojom se poništava njihov izbor te da nisu bili ispunjeni uvjeti za konstituiranje Doma naroda FBiH. Visoki predstavnik Valentin Inzko privremeno je suspendirao odluke SIP-a i odlučio da su legalna nova tijela vlasti sve dok Ustavni sud FBiH to ne potvrdi ili ne odluči drukčije. Nastao je presedan s nesagledivim posljedicama. Po ovome ne samo što se odluke u Domu naroda donose protiv volje i legitimnih interesa jednog naroda nego bi se ubuduće i sve druge institucije mogle uspostaviti s tijesnom natpolovičnom većinom u Ustavu predviđenog sastava, a time bi se oduzeo legitimitet najvažnijim institucijama sustava. Kako sad znamo odluku Ustavnog suda BiH (koji je više puta upozoravao nadležne institucije i širu javnost na primjere nepoštivanja Ustava FBiH), vrijeme je da se prestane s legalizacijom pravnog kaosa i da se OHR vrati na svoje izvorne obveze, a to su jačanje domaćih institucija kroz dogovor i kompromis domaćih političkih snaga.

Koliko su se posljednji događaji odrazili na stanje u sarajevskom HDZ-u i tko uopće danas zastupa Hrvate u glavnom gradu?

Hrvate u Sarajevu danas više nitko ne zastupa. Nema više niti jednog Hrvata u vlasti u Sarajevskoj županiji. Nije to više pitanje Hrvata iz SDP-a BiH ili Hrvata iz hrvatskih političkih stranaka. Hrvata, jednostavno, nema na rukovodećim položajima u Sarajevu. Što se tiče HDZ-a BiH u Sarajevu, on je, zasigurno, i dalje stožerna stranka hrvatskog naroda u ovom gradu. HDZ BiH je na posljednjim izborima osvojio trostruko više glasova nego sve hrvatske stranke zajedno. Ostvarili smo značajno bolje rezultate u odnosu na 2006. i 2008. Ali nemamo moć mijenjati našu realnost i činjenicu da se u protekle četiri godine u samo jednu sarajevsku općinu doselilo 40.000 stanovnika. To je novih 40.000 glasača.

Izborni prag se podigao i mi danas, realno, u Sarajevu ne možemo ostvariti tih 3 posto koliko nam je potrebno da uđemo u Skupštinu Sarajevske županije.

Kako komentirate nedavnu izjavu književnika Ivana Lovrenovića prema kojoj su u BiH svi diskriminirani, ali su jedino Hrvati „legalno“ i politički izigrani?

Mislim da je Lovrenović izrekao samo istinu, jer zahvaljujući međunarodnoj zajednici, prvenstveno OHR-u, kada je različitim političkim pritiscima de facto mijenjan Daytonski ustav, Hrvati su još tada bili izigrani.

Lider SDP-a Zlatko Lagumdžija u jednom je intervjuu naglasio da mu je najveći politički promašaj bilo koaliranje s patuljastim hrvatskim strankama u vrijeme Alijanse za promjene te da nikada više ne bi učinio. Može li se staviti znak jednakosti između platforme i Alijanse?

Tu razlike gotovo i nema. Mogu i sam posvjedočiti jer sam bio u tadašnjoj vladi kada je Alijansa došla na vlast. Smatram da je to najveći promašaj međunarodne zajednice jer je nespremna ušla u promjene.

Smijenjena je vlast koja je dotada pokazala najbolje rezultate i boljitke i da tada međunarodna zajednica nije učinila istu pogrešku koju danas pravi, mislim da bi u BiH danas bila znatno bolja politička i gospodarska situacija i da ne bismo prolazili kroz ovaj kaos kroz koji prolazimo.