Objavljivanje popisa najvećih poreznih dužnika izazvalo je dosta polemika u Hrvatskoj. Dok jedni podupiru ovaj potez hrvatskih vlasti, drugi ga smatraju nepotrebnim pa čak i kontraproduktivnim. Dominira, ipak, stav da bi s takvim podacima trebalo izići i u drugim zemljama gdje su porezna dugovanja velika, a BiH je svakako jedna od njih. Ravnatelj Porezne uprave Federacije BiH Midhat Arifović ističe da zakonska rješenja i sada omogućavaju širokom krugu ljudi i institucija pa i medija, uvid u te podatke. Upravo tu mogućnost je iskoristio i Večernji list. S ravnateljem Porezne uprave FBiH razgovarali smo o načinu kako prevladati problem naplate poreznih dugova.
Hrvatska je službeno objavila popis najvećih poreznih dužnika. Može li se takvo što očekivati i u Federaciji BiH, poglavito nakon što je medijski to već eksploatirano?
Upoznati smo s aktivnostima koje se u posljednje vrijeme provode u Republici Hrvatskoj u vezi s objavljivanjem podataka o poreznim dužnicima. Porezna uprava Federacije BiH nema ništa protiv da se podaci o poreznim obveznicima dužnicima kojima raspolažemo u službenim evidencijama objave na našoj web stranici. U tijeku su konzultacije s Federalnim ministarstvom financija. Podsjećamo da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Poreznoj upravi FBiH koji je stupio na snagu u ožujku ove godine, propisana mogućnost davanja informacija o konačno utvrđenom, a neplaćenom dugu poreznog obveznika, na zahtjev sredstava javnog informiranja.
Još uvijek postoji odredba o poreznoj tajni, iako je širok krug institucija koje mogu dobiti uvid u podatke o poreznim dužnicima?
Odredbu zakona kojom je bila propisana porezna tajna nametnula međunarodna zajednica. Porezna tajna je donedavno postojala i u drugim državama regije. Kao što je poznato i Srbija i Hrvatska imale su isti koncept zakona koji se odnosio na objavljivanje podataka o poreznim obveznicima. Međutim, postoji interes javnosti da se ova vrsta podataka objavi zašto je bilo potrebno osigurati zakonske pretpostavke.
Kako riješiti problem nedovoljne naplate, odnosno velikih dugovanja po osnovi doprinosa?
Da bi se riješio problem naplate dugovanja po osnovi doprinosa koji predstavljaju 80 posto duga, potrebno je donijeti zakone kojima će se propisati veće novčane kazne za neplaćanje doprinosa. Zakonom o doprinosima je propisano da poslodavac ne može izmirivati obveze po osnovi plaća za sljedeći mjesec, a da prije toga ne izmiri sve obveze po osnovi doprinosa, poreza na dohodak i neto plaću za prethodni mjesec. Poslodavci vrlo često ne poštuju tu odredbu zakona, zbog toga se dugovanja po osnovu doprinosa povećavaju. Porezna uprava FBiH u okviru svojih nadležnosti vrši redovne, ali i ciljane kontrole obračuna i uplate doprinosa i nalaže dodatne obaveze po ovoj osnovi, sve u cilju učinkovitije naplate doprinosa. U kontrolama doprinosa provedenim u periodu u siječanj-lipanj 2012. izvršeno je 1.414 inspekcijskih nadzora i utvrđeno 103,311.663,65 KM dodatnih obveza po osnovu poreza na dohodak i doprinosa, s kamatom u iznosu od 32,566.599,75 KM. Po osnovu ostalih poreza obračunato je 12,050.187,40 KM s kamatom u iznosu od 4,217.050,08 KM. Također, Zakonom o doprinosima, propisana je obveza banke da obavijesti nadležnu organizacijsku jedinicu Porezne uprave u svim slučajevima kada istodobno s isplatom plaće i drugih primanja nisu uplaćeni i doprinosi. Međutim, banke tu obvezu ne izvršavaju u svim slučajevima, iako su zakonom propisane i sankcije, pa se dešava da poslodavac isplati plaću, a ne uplati doprinose. Smatramo da je i u tom smislu potrebno izvršiti izmjene Zakona o doprinosima u kojem bi postojali mehanizmi koji bi onemogućili da banka isplati plaću bez uplaćenih doprinosa od strane poslodavca. Takve primjere imamo u zemljama EU. U Makedoniji već sedam godina banke ne mogu isplatiti plaću, a da prethodno nisu uplaćeni doprinosi. To je slučaj i u Srbiji, a prema saznanjima uskoro će se uvesti i u RH. U cilju smanjenja duga neke države su pod određenim uvjetima otpisivale obveze po osnovi kamate. Taj koncept bi trebala preuzeti i BiH. U parlamentarnoj proceduri su zakonske izmjene kojima bi se značajan dio dugovanja po osnovu zatezne kamate trebao smanjiti ukoliko dužnici budu u mogućnosti izmiriti glavnicu duga djelomično ili u cijelosti, odnosno ispuniti uvjete koji će biti propisani navedenim zakonom.
Što je sve poduzimano da se dugovanja naplate?
Problem dugovanja po osnovi doprinosa poduzeća u većinskom državnom vlasništvu postoji već desetak godina. Prema evidenciji Porezne uprave Federacije BiH 214 državnih poduzeća poreznih obveznika ima dugovanja po osnovi doprinosa u iznosu od 646,776.560,89 KM, što predstavlja 41,01 posto udjela u ukupnom dugu. Naglašavam da prihodi po osnovi navedenog duga ne pripadaju proračunu Federacije, kao što se često u javnosti ističe. Najveći dio tih prihoda pripada izvanproračunskim fondovima, Zavodu MIO, Zavodu zdravstvenog osiguranja i Zavodu za zapošljavanje, a manji dio prihoda pripada proračunima županija. Značajan dio duga odnosi se na zatezne kamate. U strukturi dugovanja pojedinih poreznih obveznika, iznosi kamate su gotovo izjednačeni ili čak i veći od iznosa glavnice, što predstavlja opterećenje za porezne obveznike, koji prvo moraju platiti kamatu pa tek glavnicu duga. Dugovanja su nastala kao rezultat promjene društveno-ekonomskog sustava, jer su usljed tranzicije sustava navedeni porezni obveznici ostali bez sredstava za rad zbog čega nisu mogli ostvarivati dovoljan iznos prihoda i izmirivati svoje obveze. Tome je doprinijela i najčešće loše izvršena privatizacija, koja je često rezultirala raskidom kupoprodajnih ugovora. Ovi porezni obveznici su danas nelikvidni, a njihova imovina najčešće je opterećena hipotekom po osnovu bankarskih kredita. Istodobno, oprema kojom raspolažu je zastarjela, tehnološki prevladana, a nekretnine su uglavnom stare. Porezna uprava FBiH poduzimala je sve zakonom propisane mjere u cilju naplate dužnih poreznih obaveza. U proteklih 10 godina izdano je 245.572 odluka svih vrsta. Primjenjujući mjere prinudne naplate ukupno je naplaćeno 635,318.649,54 KM dužnih poreznih i drugih obveza. Izvršeno je 1719 popisa imovine, te organizirano 1224 javnih prodaja zaplijenjene imovine poreznih obveznika dužnika, u vrijednosti od 94,401.199,41 KM. Zaključeno je 5614 sporazuma o odgođenom plaćanju ili plaćanju duga u ratama po osnovi kojih je naplaćeno 161,842.800,49 KM sukladno Zakonu o Poreznoj upravi FBiH i Pravilniku o procedurama prinudne naplate. Međutim, vrlo često se događa da se iscrpe sve zakonom propisane mjere naplate poreznih obveza prinudnim putom, a da imovina ostane neprodana, jer za kupovinu iste nema zainteresiranih kupaca. Razlog za to je ekonomska kriza, zbog koje je smanjena kupovna moć pravnih osoba, poduzetnika i građana. Imovina često ostane neprodana i zbog solidarnosti drugih poreznih obveznika koji ne žele kupovati imovinu poreznih dužnika.
Koliko ste zadovoljni naplatom poreza na dohodak?
Zadovoljni smo naplatom izravnih poreza koji su sve ove godine unatoč ekonomskoj krizi koja je prisutna i u BiH imali trend rasta. Izravnih poreza, u koje spada i porez na dohodak, za period siječanj-lipanj 2012. naplaćeno je ukupno 453,228.836 KM, što je za 6,42 posto ili 27,3 milijuna KM više u odnosu na isti period prošle godine. Napominjem da prihodi po osnovi poreza na dohodak u potpunosti pripadaju proračunima županija i općina, a ne proračunu FBiH. S obzirom na nezaposlenost, ekonomsku krizu koja je prisutna i u BiH, male plaće, uočen je blagi pad naplate poreza na dohodak.