“Dosta je turista koji dolaze u Ravno i zastaju ispred ovog spomenika Ruđeru Boškoviću ispred zgrade Općine. Kada im kažemo da je to Ruđer Bošković odmah nas pitaju kakve on ima veze s općinom Ravno. Na kraju mnogi ostaju začuđeni kada im priopćimo da taj svjetski poznati hrvatski znanstvenik korijene vuče iz sela Orahov Do kod Ravnog”, ponosan je načelnik općine Ravno Andrija Šimunović na činjenicu da se Ruđer Bošković i sve ono što je uradio izravno i trajno vezuje za ovaj dio Hercegovine. No, načelnik se Šimunović složio s ocjenom da se sve do prije nekoliko godina jako slabo ili skoro nikako turistički ili na drugi način valoriziralo to hercegovačko podrijetlo u svijetu priznatog i nekada jako traženog znanstvenika koji je svojim dostignućima zadužio i u svijetu proslavio i prostore sadašnje Hrvatske. Stoga je na 300. godišnjicu rođenja Ruđera Boškovića (rođen 1711., a umro 1787. godine)tj. u svibnju 2011. godine u sklopu znanstvenog simpozija u središtu Ravnog, ispred zgrade Općine, podignut prekrasan spomenik Ruđeru Boškoviću, autora akademskog kipara Ilije Skočibušića. Stoga mnogima zastaje dah kada vide ovo pravo spomeničko remek-djelo u kojem Ruđer u rukama drži planet Sunca, a svuda uokolo su kamene kugle kao nebeska tijela. Put nas dalje vodi k selu Orahov Do u kojem je također postavljeno spomen poprsje Ruđeru Boškoviću, a gdje ima i svoju ulicu.
“Jadni smo ti mi, sine, danas. Vidiš da nas je u selu jedva osam duša i to sve starija čeljad. Ovo je nekada bilo puno, a sada je skoro sve opustjelo. A vi ste to došli obići rodnu kuću Ruđerovih roditelja? Da nam je sada jedan novi naš Ruđer Bošković pa da nekako oživi ovo selo“, dočekuje nas starica Nada Kristić koju smo nakratko prekinuli u redovitoj dnevnoj besjedi s ono malo preostalih mještana sela Orahov Do u kojem obilazimo i rodnu kuću obitelji Bošković. To je sada kao neki spomen-muzej s kojim će općina Ravno pokušati trajno sačuvati te prve korijene obitelji ovog poznatog znanstvenika kojisu za njegova života i rada rado tražili na svim tadašnjim carskim dvorovima, na prostorima današnje Italije, Francuske, Engleske… Ruđerov otac Nikola je otišao iz Orahova Dola u Dubrovnik kao dobar trgovac, a onda je tada već iznimno talentiranog sina Ruđera poslao na školovanje u Italiju i tako je krenula njegova impresivna znanstvena karijera u kojoj je bio stručnjak u mnogim oblastima, ali se ipak proslavio u oblasti astronomije.
“Pitam se što će biti s ovom rodnom kućom Bošković i cijelim selom kada umre i ovo malo nas koji, ipak, ne damo da nam zamre tradicija. Možda se neće moći proći od korova“, pomalo tužno se zapitao najstariji mještanin Nikola Kristić, dok smo odlazili iz Orahova Dola u kojem danas i nema prezimena Bošković. Iz te loze Boškovićevih u međuvremenu su izniknula i prezimena Kristić, Burum, Panđa, Perići…