Osigurava se najveći mogući stupanj narodnog legimiteta u BiH

Predsjedateljica Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto proteklo vrijeme zajedno s kolegama u posebnom parlamentarnom povjerenstvu pokušala je iznaći pravo rješenje za provedbu presude “Sejdić i Finci”, te je predvodila tim koji je radio na prijedlogu dva HDZ-a BiH o izmjenama Ustava kako bi se ispoštovali rokovi koje je pred lidere postavila Europska unija. Za naš list objašnjava prijedlog, što on donosi, te kako je moguće kroz izmjene koje dva HDZ-a predlažu doći do ravnopravnih rješenja u BiH kako bi sva tri naroda bila zadovoljna.

Kako biste generalno opisali prijedlog ustavnih amandmana koje su ponudila dva HDZ-a ostalim političkim akterima u BiH?

Glavni razlog za inicijativu za upućivanje amandmana na Ustav BiH i Ustav FBiH leži u tome da je BiH dužna provesti presudu Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci”. Glavne izmjene koje su izvršene u Ustavu BiH tiču se Doma naroda i izbor Predsjedništva BiH. Možda je pomalo čudno što se predlažu i izmjene Ustava FBiH, ali imajući u vidu strukturu BiH, odnosno izbor Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH zapravo je neminovno mijenjati i Ustav FBiH.

Zašto je potrebno uraditi promjene i kod Ustava Federacije BiH?

Treba znati da se iz županijskih skupština biraju izaslanici u Dom naroda Parlamenta FBiH, a da taj dom bira izaslanike u Dom naroda Parlamenta BiH. Zbog tog sustava spojenih posuda bilo je neophodno intervenirati i u Ustav FBiH. Neke stvari oko izbora izaslanika u Dom naroda bi trebalo propisati i izmjenama Izbornog zakona BiH, ali to u ovom slučaju nije moguće, jer je vrijeme lokalnih izbora i nije moguće mijenjati Izborni zakon. Zato smo u Ustavu FBiH napravili takve intervencije koje se tiču i procedure. Tako bi u nekim drugim okolnostima promjena pojedinih članaka Ustava bila manja i ne bi ulazila u proceduru, odnosno cijeli način izbora izaslanika. No, kažem, zbog nemogućnosti promjene Izbornog zakona u ovom trenutku smatrali smo da je dobro to pitanje regulirati sada ovim amandmanima.

Koje su glavne novine kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH, oko čega je proteklih godina bilo mnogo političkih polemika?

Značajna novina je što zastupnici u zakonodavnim tijelima više ne bi bili izaslanici u Domu naroda. Prema opisanoj proceduri u našem prijedlogu, svaki politički subjekt dostavlja listu kandidata nadležnom tijelu za provedbu izbora, a ono posebnom matematičkom metodom, odnosno izračunom dolazi do broja izaslanika za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a onda taj dom bira određeni broj izaslanika u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Znači li to da će se, ako vaš prijedlog bude prihvaćen, neće više događati da se pri izboru izaslanika izigrava izborna volja pojedinih naroda?

Da. U svakom slučaju predloženim promjenama se osigurava i brza provedba izbornih rezultata, a i pravičniji izbor izaslanika. Osigurava se i najveći mogući stupanj narodnog legitimiteta, jer ovo što mi predlažemo ne odnosi se samo na jedan narod, već na sve u BiH.

Promjene su predviđene i kod kandidiranja i imenovanja predsjednika i dopredsjednika Federacije?

Svim institucijama je potrebno osigurati što je moguće veći stupanj narodnog legitimiteta. Mi smo taj princip nastojali dosljedno pratiti u izboru svih institucija i zakonodavne i izvršne vlasti. Kod kandidiranja predsjednika Federacije imali smo situaciju da je za to dovoljna jedna trećina izaslanika iz jednog kluba naroda. Sjetit ćemo se i prošlogodišnje odluke visokog predstavnika i raznih tumačenja što je to jedna trećina od 17 izaslanika u jednom klubu. Zato smo sada jasno predvidjeli promjenu na način da umjesto jedne trećine kandidaturu mora podržati natpolovična većina u jednom klubu. Također, do sada je za izbor predsjednika i dopredsjednika Federacije bila dovoljna potpora samo u jednom domu, ne precizirajući kojem. Mi u svom prijedlogu jasno navodimo da je to Dom naroda, što je i logično ako slijedimo prijedlog naših rješenja na državnoj razini kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, gdje također konačnu riječ ima Dom naroda.

Je li cilj prijedloga bio osigurati bolju poziciju isključivo Hrvata ili uvesti princip jednakopravnosti za sve narode i građane u Federaciji BiH i državi?

U svim institucijama i na cijelom prostoru BiH osigurava se ravnomjerna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, kao i svih građana. I ne samo kroz izbor, već i kroz kvorum i način donošenja odluka se osigurava potpuna jednakopravnost svih naroda, jer ukupna natpolovična većina za donošenje neke odluke treba uključivati i natpolovičnu većinu unutar svakog od klubova naroda. Zbog svega toga ubuduće ne bi trebali imati raznih malverzacija i majorizaciju, kao što je to do sada često bio slučaj.

Velike su promjene predviđene i kada je riječ o Predsjedništvu BiH?

Inicijativa za izbor članova Predsjedništva išla bi iz Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Svakom zastupniku bi bilo omogućeno da kandidira člana Predsjedništva BiH, a te kandidature onda idu prema Domu naroda, gdje svaki od klubova većinom glasova s te liste bira jednog kandidata. Dom naroda usvaja zajedničku listu od tri kandidata koja se šalje Zastupničkom domu na potvrđivanje. Ako on ne potvrdi listu, postupak se ponavlja, a ako ni u drugom krugu ne ponovi listu, smatrat će se da su izabrani kandidati s liste koju je utvrdio Dom naroda. Opet se vraćam na usporedbu s izborom predsjednika i dopredsjednika FBiH, gdje smo također predvidjeli potvrdu u Domu naroda. Očito je da smo isti princip predvidjeli i za FBiH i za državu.

Vidjeli ste i radne prijedloge nekih drugih stranaka. Mislite li da je bit svih tih prijedloga da se riješe unutarnji problemi u BiH, ili da se samo zadovolje formalni uvjeti na europskom putu BiH?

Svi su svjesni obveze provedbe presude “Sejdić i Finci”. I svi koji izlaze s rješenjima ističu to. No, način na koji su se predlagala pojedina rješenja bila su različita. Osim priznanja da imamo diskriminaciju pripadnika “ostalih”, svi su bili složni u ocjeni da je hrvatski narod obespravljen i da prilikom izmjena Ustava treba ispraviti i tu nepravdu. Ustavne promjene trebaju biti takve da poštuju ljudska prava i osiguravaju europski put BiH, a to znači izgradnju i funkcionalne i stabilne i jednakopravne države. Mi ne bismo postigli ništa ako bismo samo formalno “ostale” izjednačili s konstitutivnim narodima, a ne bi otklonili ostale vidljive nedostatke.

Kako osigurati zaštitu najmalobrojnijeg naroda?

Neke stranke su, moram to reći, izlazile s rješenjima koja su samo deklarativno podupirala jednakopravnost naroda. Apsolutnu zaštitu najmalobrojnijeg naroda kroz Ustav teško je osigurati, ali kroz izbor u institucijama, kvorum i način donošenja odluka osigurava se kolika-tolika zaštita svih naroda i osigurava neka vrsta jednakopravnosti naroda. Jasno je da se jednakopravnost ne može osigurati brojem, jer su brojke nemilosrdne i one idu u prilog onima kojih je više, ali postoje drugi mehanizmi i jedan od njih je i ovaj koji smo mi ugradili u svoje amandmane, a prvenstveno kroz način donošenja odluka. Svim narodima se osigurava ravnopravnost u sudjelovanju u institucijama i kroz način donošenja odluka. Smatramo da je to i efikasno i racionalno te da primjenom ovakvih rješenja ne bismo imali krize i blokade kakve danas imamo.