Koridor Vc je za BiH doslovno “put u Europu”, ali je potrebna politička volja da bi se postigao dogovor koji bi omogućio da se osiguraju prijeko potrebna tehnička, administrativna i financijska sredstva, čime bi se pokazalo da BiH ima kapacitete za provedbu, ne samo ovog projekta, nego i cijelog niza projekata i mjera koje čine proces europskih integracija.
Predstavljena dionica
Ovakvo stajalište imaju stručnjaci Izaslanstva Europske unije u BiH, koji posebno naglašavaju kako koridor ne podrazumijeva isključivo cestu ili autocestu, nego sve vidove transporta. I na nedavno održanoj konferenciji u Dubrovniku o financiranju prometne infrastrukture na zapadnom Balkanu, Republika Srpska predstavila je dionicu koridora Vc dugu 46 kilometara, čija je vrijednost gradnje oko 350 milijuna eura. Kada je riječ o dionici autoceste Doboj - Banja Luka, prema informacijama iz RS-a, potrebno je još osigurati potvrdu Europske investicijske banke za dio od Prnjavora do Banje Luke. Koridor Vc je dio koridora 5 koji povezuje ukrajinsku prijestolnicu Kijev s Jadranskim morem. Ovaj koridor se od Budimpešte grana na tri strane, prema Veneciji, Rijeci i Pločama. Sve su to razlozi zbog čega je Europska unija predana pružanju pomoći izgradnji autoceste i željezničke mreže na koridoru Vc, jer to nije samo u interesu BiH, nego i samog EU-a. Međutim, iz Izaslanstva EU-a upozoravaju da koridor sam po sebi ne donosi blagostanje, ali da daje BiH osnovne uvjete za privlačenje investicija da se na taj način ostvari blagostanje na teritorijima BiH koji gravitiraju koridoru. U pitanju je pojas širok oko 40 kilometara na kojem živi više od 50 posto stanovništva BiH, a koje s više od 60 posto sudjeluje u stvaranju bruto društvenog proizvoda. BiH ima osigurana sredstava za ukupno 120 kilometara autoceste koji, uz ostalo, pretpostavljaju izgradnju dionica od 10 kilometara na južnom i sjevernom ulazu u BiH na graničnim prijelazima prema Hrvatskoj. Ostaje neriješeno 186 kilometara autoceste na koridoru, što uključuje i 46 kilometara koridora koji prolazi kroz RS.
Usko grlo tunel “Ivan”
Koridor može omogućiti kvalitetniji i brži pristup gospodarskim resursima i povećati tranzit ljudi i robe kroz BiH. Pritom u Izaslanstvu EU-a naglašavaju da je upravo transport robe, a ne putnika, ono što generira ekonomski rast. Međutim, ulaganja u autocestu na koridoru Vc ne mogu biti atraktivna ako će se zbog administrativnih podjela naplatne rampe graditi na svakih 20 kilometara. S druge strane, pod koridorom Vc ne podrazumijeva se samo cesta i cestovni promet, već i željeznički promet, koji je u BiH u katastrofalnom stanju. Stoga će biti potrebno željeznici duž koridora Vc, izvršiti detaljan remont i unapređenje signalizacije da bi pruga mogla funkcionirati kvalitetno do 2030. godine. Međutim, problem predstavlja usko grlo koje stvaraju tunel “Ivan” i “Bradinska rampa”, a bez rješavanja tih problema ne može se očekivati povećanje transporta robe ovom željeznicom. EU će pomoći vlastima BiH u nastojanjima da privuku sredstva za koridor Vc, ali vlasti moraju pokazati da su ozbiljne u namjeri da realiziraju taj projekt.