Unatoč činjenici da je Porezna uprava Federacije BiH još prije dvije godine otkrila ogromne utaje poreza preko fiktivnih tvrtki, gotovo ništa nije učinjeno na sprječavanju ove vrste kriminala. Ako se tomu pridoda i siva ekonomija zbog koje veći bh. entitet godišnje gubi nekoliko stotina milijuna KM, s pravom se može ustvrditi da krijumčarenje i pranje novca u BiH i dalje cvjeta.
Sudovi procesuiraju, ali...
Prema nekim procjenama, milijardama konvertibilnih maraka mjere se štete koje BiH trpi zbog fiktivnih tvrtki čiji pouzdan broj nitko i ne zna. Najčešće prijevare kojima se služe tvrtke odnose se na fantomsko pranje novca i utaju poreza. Podsjećanja radi, Federalna porezna uprava je prije dvije godine otkrila gotovo 750 milijuna eura utaje poreza preko fiktivnih tvrtki. Od toga je naplaćeno nešto više od pola milijuna eura. S druge strane, više od 500 izvješća je poslano prema Tužiteljstvu BIH, za koja postoji osnovana sumnja da su počinjena kaznena djela poput utaje poreza ili nenaplaćenog poreza, međutim, ono što zabrinjava jest činjenica da na sudovima završi tek jedan mali dio njih, a naplaćena šteta mjeri se u promilima. Ovu tezu je nedavno potvrdio i Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH. Prema njegovim riječima, fiktivne ili takozvane nepostojeće tvrtke se formalno registriraju, ali tako što se registracija izvrši na umrlog čovjeka, ili na osnovi ukradene i krivotvorene osobne iskaznice. Fiktivne tvrtke se osnivaju i tako što se krivotvore dokumenta o registraciji. Na taj način tvrtka nije registrirana ni u sudu niti u poreznoj administraciji. Iako je Tužiteljstvo do sada procesuiralo više desetaka slučajeva fiktivnih tvrtki, većina ovih kaznenih djela vezana je za pranje novca, neplaćanje poreza i porezne utaje. Najčešći slučaj je da se fiktivne tvrtke koriste kao sredstvo poslovanja sa stvarnim postojećim kompanijama. Međutim, ono što posebno brine jest zaključak Federalnog zavoda za programiranje prema kojemu problemi s fiktivnim tvrtkama i sive ekonomije nisu nedostatak propisa u Federaciji BiH, nego korupcija.
Siva ekonomija
Naime, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, udio sive ekonomije u Federaciji BiH iznosio je prije nekoliko godina čak 852 milijuna maraka, i do danas nije smanjen ni za promil. O ovom problemu uskoro bi se trebala baviti i država. Prema informacijama bliskim Domu naroda Parlamenta BiH, uskoro bi trebala početi s radom i državna agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. No, kako je u BiH sve formalnost, malo tko vjeruje u konkretne korake ove agencije. Stoga ne čudi ni činjenica da je BiH već godinama visoko plasirana na listi visokokorumpiranih zemalja, što izravno paralizira borbu protiv kriminala, a svakodnevno jača sivu ekonomiju, a u privatne džepove odnosi milijune eura.