Pad trgovine u središnjoj Bosni

Nakon propasti poznate Arizone, tržnica u Kiseljaku i Visokom, Vitez je još uvijek ostao vodeći trgovački centar u BiH. Pitanje je dokad, jer su sve veći problemi s cestovnim komunikacijama, skupim zemljištem i uporabnim dozvolama, padom prometa, dugovima kod banaka, doveli veći broj tvrtki u velike probleme.

Suvremeni kupac

U Vitezu je uspješno investirao samo jedan inozemni ulagač iz Hrvatske. Senada I. stigla je s obitelji u FIS-ov šoping-centar u Vitezu iz Sarajeva. Petogodišnju djevojčicu ostavila je u FIS-ov dječji vrtić na čuvanje, a suprug i ona provest će vrijeme u trgovini. Tražit će, kako kažu, jeftiniju robu, obuću i jesenske jakne. Nakon toga će na ručak u restoran, a onda po djevojčicu i natrag u Sarajevo. Ovakvi primjeri još uvijek se mogu vidjeti ne samo u FIS-ovu poslovnom centru nego i u drugim viteškim trgovinama koje obično imaju i svoje restorane, caffe barove, pizzerije, a pojedine i bazen za kupanje, fitness i sve druge ugođaje potrebne suvremenom kupcu koji je došao potrošiti svoj novac u Vitez. Međutim, izgleda da do jučer stvarna idila mnogima postaje sve češće noćna mora. -FIS godišnje proizvede robe u vrijednosti od 25 milijuna KM. Dakle, to je roba po proizvodnim cijenama. Ako tome dodamo još maržu i PDV, onda je brojka znatno veća. No, smatram da bi Vitez trebao više dobivati povrata novca od PDV-a. Koliko mi je poznato, na recimo stotinu milijuna, koliko plate viteški gospodarstvenici, vrati se negdje između 2,5 i 3 milijuna KM. Je li to zbog toga što je Vitez mala općina po površini ili što je svrstan u red razvijenih općina, to ne znam, ali svejedno je našem gospodarstvu sada potrebna pomoć. I drugi znaju kako se grade poslovni centri. Nismo mi izmislili toplu vodu, međutim druge općine, pogotovo u Republici Srpskoj, daju investitorima daleko bolje uvjete, jeftinije zemljište, manje rente, manje namete, pa i poreze, kaže nam Tomislav Matić Bošnjak, direktor proizvodnje u FIS-u.

Jedan inozemni ulagač

Je li to razlog što je Vitez kao općina uspjela privući samo jednog inozemnog ulagača, i to iz Hrvatske. Istina, bio je i jedan ulagač iz Austrije koji je uništio poduzeće Impregnaciju i 500 radnih mjesta. - KimTec iz Zagreba je investirao u Vitez. Izgradio je novi objekt i zaposlio, s poslovnicama u Sarajevu i Banjaluci, 57 radnika. Kapital ove tvrtke u BiH trenutačno iznosi 17 milijuna i 334 tisuće KM, izjavio nam je direktor KimTeca u Vitezu Tončo Karin. Udruga poslodavaca Viteza poslala je općinskom načelniku otvoreno pismo u kojem traži da se vlast očituje zašto ne šalje - nikako ili na vrijeme - javne natječaje kako bi se na vrijeme gospodarstvenici uključili u iste, zašto Odjel gospodarstava ne komunicira s gospodarstvenicima? Zašto nisu realizirane nikakve pogodnosti po pitanju antirecesijskih mjera? Zašto je komisija za uporabne dozvole skuplja nego u središtu Banje Luke. Koliko je konačno koštala sportska dvorana i kada će revizija? Koja poduzeća konstantno rade posljednjih 15 godina za općinu... Zanimljivo, Dragan Kafadar nam je potvrdio da je u središtu Banjaluke sve uporabne dozvole za otvaranje poslovnog objekta dobio na jednom mjestu i znatno jeftinije nego što je to bilo u Vitezu jer je i u tom gradu otvarao poslovne objekte.

- Mislim da je Vitez još uvijek u prednosti kada je u pitanju trgovina, jer gotovo svaki subjekt ima barem jednu ili dvije poslovnice izvan sjedišta. Franšizne mreže koje su Vitežani raširili po cijeloj BiH, za sada ostavljaju Vitežane liderima u trgovini. No, imamo nalošiju magistralnu cestu u cijeloj BiH. Prometnica koja veže Lašvu i Travnik najlošija je kroz viteški poslovni centar. Bez dobre infrastrukture, poticaja sa svih razina vlasti, a posebno općinske, teško ćemo se boriti s konkurencijom, pogotovo u RS-u koji imaju čak i poreze manje od FBiH - izjavio nam je Alojz Mlakić.