Petorki još malo ostalo za dogovor ‘Sejdić - Finci’

Zapečaćeni razgovori, uz tek pokoju informaciju koja prodire do javnosti, između vodećih stranaka u Federaciji BiH polako vode prema napretku o konačnom dogovoru slučaja ‘Sejdić - Finci’ iako postoji još nekoliko prijepora koji nisu do kraja usuglašeni, doznaje Večernjak.

EU perspektiva

Stalna je i živa komunikacija, a razgovori petorice političkih dužnosnika iz HDZ-a BiH Dragana Čovića, HDZ-a 1990. Martina Raguža, SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, SDA Bakira Izetbegovića i SBB-a BiH Fahrudina Radončića s posebnim predstavnikom Europske unije u BiH Peterom Sorensenom, ali i na nižim stručnim razinama pomiču se prema mogućnosti prihvaćanja modela, tzv. plutajuće većine unutar pet plus pet županija. Živa aktivnost, a planirano je da se dodatno ojača, povezana je i sa svojevrsnim novim rokom koji su postavili ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a okupljeni u Vijeću ministara. Njihov posljednji sastanak rezultirao je vrlo upozoravajućom porukom u pogledu vjerojatno posljednje prigode za dogovor. Vijeće EU-a pozdravilo je te napore i dalo punu potporu posebnom izaslaniku EU-a Peteru Sorensenu koji radi na tom pitanju.

- Vijeće ističe da je na čelnicima BiH da postignu napredak i naglašava da izostanak rješenja za slučaj ‘Sejdić - Finci’ sprečava BiH u daljnjem napretku k EU, naveli su ministri EU-a koji su nagovijestili da će Vijeće ponovno o BiH raspravljati na sastanku u studenome. U zaključcima se također ponavlja puna potpora europskoj perspektivi BiH “kao suverne i ujedinjene zemlje s punim teritorijalnim integritetom”.

Dvotrećinska potpora

Ova poruka podrazumijeva da je potreban konačni otklon do dosadašnje politike nespremnosti na kompromis. Rješenje o plutajućoj većini je praktično modificirani prijedlog između rješenja koji je iznio SDA, HDZ BiH, djelomično uobličila EK. Ključno je zadobiti povjerenje SDP-a kako bi taj prijedlog uopće mogao proći parlamentarnu proceduru. Naime, da bi se promijenio Ustav BiH, potrebno je osigurati dvije trećine potpore Zastupničkog doma i Doma naroda, kao i dvije trećine unutar svakoga kluba u gornjem, nacionalno koncipiranom domu. Prijepori su se odnosili na više-manje politikantske prigovore o čijem se prijedlogu stranke raspravlja, kao i o tome hoće li doći do ‘podjele Bosne’.