Najvažnije hrvatske političke stranke za koje je na posljednjim izborima glasovalo 90 posto Hrvata izradile su nekoliko programskih dokumenata za uspostavu vlasti i reforme u zemlji u kojima se ističu zahtjevi za uvažavanjem izbornog narodnog legitimiteta te za ustavnim promjenama koje bi osigurale jednaka prava sva tri naroda. Tako je na posljednjem sastanku šest stranaka, dva HDZ-a, SNSD-a i SDS-a te SBB-a BiH i SBiH, prihvaćeno načelno stajalište o osnovnim smjernicama rada stranaka koje žele graditi partnerstvo.
Ovaj je dokument ustvari samo siže političkog sporazuma dva HDZ-a u BiH i ranijih dokumenata, prije svih Kreševske deklaracije koju je potpisalo šest stranaka i u kojoj su sadržani glavni principi ustavne reforme u zemlji. Tako se u ovim smjernicama navodi da bi stranke trebale raditi na izgradnji ustava ‘koji će osigurati jednakopravnost naroda u BiH’, ‘osigurati izmjene Izbornog zakona kojim će se spriječiti zloporaba izborne volje konstitutivnih naroda’, ‘uspostaviti vlast na svim razinama sukladno izbornoj volji predstavnika konstitutivnih naroda’.
Uz ostalo, jednoglasno je usuglašeno da je europski put jedina budućnost BiH te da će stranke usmjeriti svoje djelovanje k ekonomskoj stabilnosti i socijalnoj pravdi u BiH. Stranke su dogovorile konkretnu razradu ovih točaka. I predsjednici dva HDZ-a u BiH Dragan Čović i Božo Ljubić ocijenili su da za svoje zauzimanje za politiku jednakopravnosti sva tri naroda u BiH imaju potporu Zagreba i međunarodne zajednice ističući da su dvije stranke izradile platformu koja zagovara sudjelovanje u vlasti legitimnih političkih predstavnika iz triju naroda. Čović je objasnio da su dva HDZ-a već izašla sa zajedničkim dokumentom koji podrazumijeva uvažavanje političkog legitimiteta sva tri naroda koji su dostavili bošnjačkim i srpskim strankama.
“Sporazum koji smo potpisali gospodin Ljubić i ja je najsnažnija platforma koja je dobila potporu šest stranaka”, rekao je Čović. Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić dodao je da ova platforma otvara prostor za sudjelovanje u vlasti stranaka koje imaju izraženu legitimnu volju sva tri naroda što sa SDP-ovom platformom, tvrdi, nije slučaj. To se prije svega odnosi na način na koji je platforma napravljena te da su pozvane da sudjeluju stranke koje nemaju nikakav srpski i hrvatski legitimitet s posljednjih izbora. To pokazuje neiskrenost u samome pristupu, a napose se to očituje kroz pokušaj grube manipulacije na terenu da se kroz županije u kojima živi zanemariv broj Hrvata ustroji vlast u FBiH protivno želji 90% toga naroda.