Platformu je prvo trebalo ponuditi najvećim hrvatskim strankama

Lider Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić jedini je od četvorice potpisnika programske platforme za formiranje vlasti u Federaciji BiH koji uporno inzistira da se u ovaj projekt uključe i druge stranke, a posebno one koje imaju puni izborni legitimitet hrvatskoga biračkog tijela. Stječe se dojam da je Tihić potpuno posvećen onome što je napisano u platformi, ali da je istodobno i zabrinut zbog mogućih posljedica isključivanja dva HDZ-a iz priče o formiranju vlasti. Potvrdio je to i u razgovoru za naš list, otvoreno ističući da je prijedlog platforme trebalo prvo poslati hrvatskim strankama s najvećim izbornim legitimitetom.

Platforma koju ste potpisali s čelnicima još tri stranke nije naišla na pozitivan odjek među ostalim parlamentarnim strankama. Jeste li iznenađeni negativnim reakcijama?

Potpuno odbacivanje platforme više govori o onima koji su ju odbacili, nego o onima koji su ju potpisali. Očito je da ne pokazuju spremnost da prihvate naš poziv na razgovor i pokušaj usuglašavanja teksta. Ne mogu vjerovati da jedan ovakav dokument, kakav smo mi napravili i koji, između ostalog, na do sada najbolji način institucionalno rješava pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, može biti u potpunosti odbačen. Ja mogu shvatiti da može biti primjedbi, da treba dopuniti dokument, korigirati pojedina rješenja, ali potpuno odbaciti ovaj dokument, upućuje na to da oni koji to rade - ili nisu pročitali platformu ili ne žele bilo kakav razgovor.

Mnogi će reći i da je od same platforme više sporan način na koji se do nje došlo!?

Moguće je da je i to razlog odbijanja platforme, odnosno zbog toga što SDP nije poslao svim relevantnim strankama prijedlog platforme i što nisu sudjelovali u prvoj fazi njezine izrade. Ja smatram da je ovo što sada imamo prva faza izrade platforme, a da bi u drugoj fazi trebalo popraviti neke dijelove teksta s onim strankama koje bi se eventualno priključile. Slažem se s Vama da to može biti povod za apsolutno odbacivanje platforme od stranke nekih stranaka.

Kao odgovor na platformu četiriju stranaka predvođenih SDP-om imamo najavu sastanka dva HDZ-a sa SNSD-om i SDS-om. Što nam mogu donijeti ovakva grupiranja i polarizacija na političkoj sceni?

Etničko grupiranje nije dobro, a posebno nije dobro grupiranje dva etnička bloka. To će ovdje biti ocijenjeno kao neko „malo Karađorđevo“ i vodit će daljnjem usložnjavanju situacije, a to je ono što nikome ne koristi. Nadam se da do toga, ipak, neće doći.

Gdje Vi vidite izlaz iz ovakve situacije kada je sve očitije stvaranje suprotstavljenih blokova? Ima li naznaka da bi se stvari, ipak, mogle okrenuti u pravom smjeru?

Očekivao sam da će ova platforma biti pročitana i da će biti shvaćena kao jedan dobronamjeran pokušaj da se napravi jedna zajednička osnova za budući rad, uz rješenja ovih ključnih pitanja. Međutim, nije tako, a moram vam reći da je za mene najvažnije da javnost zna što piše u našoj platformi. Sigurno je da ni ja osobno, a ni SDA kao stranka, ne bismo uradili ništa što bi bilo u suprotnosti s interesima Hrvata ili bilo kojeg drugog naroda u Bosni i Hercegovini. Sebe, na neki način, smatram zaslužnim što je ta platforma dobila i onaj dio koji govori o jednakopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih, koji ispravlja deformitete daytonskog i washingtonskog ustava, koji su ravnopravnost uspostavili samo na državnoj i entitetskoj razini, a ne i u županijama i lokalnim zajednicama, gdje se odvija život. Mi smo ovdje izveli tu institucionalnu ravnopravnost, od općinskih vijeća, preko županijskih skupština do entitetske i državne razine.

Zašto se onda i prilikom stvaranja tog dokumenta koji govori o jednakopravnosti naroda, nije poštivala jednakopravnost, pa se uvažila i izborna volja ogromne većine pripadnika jednog od konstitutivnih naroda? Možemo li zamisliti situaciju gdje bi izborna volja 90 posto bošnjačkog biračkog tijela bila ignorirana?

Vidite, ovo što smo mi potpisali, nije sporazum o budućoj vlasti, o budućoj parlamentarnoj većini. Ovo je sporazum o programskim zadacima i ciljevima, a ne sporazum o raspodjeli pozicija u vlasti. Niti jednog trenutka nije bilo riječi o tome kojoj će stranci koja pozicija pripasti, pa čak niti kojem narodu. To treba biti druga faza ovog procesa, kada bi razgovarale ove i druge stranke koje pristupe ovakvoj ili izmijenjenoj platformi.

Međutim, u javnosti je stvorena percepcija da je ovdje riječ o sporazumu o budućoj vlasti?

Slažem se s vama da se u javnosti stvorila takva slika, ali to jednostavno nije točno. Mi još uvijek nemamo nikakav sporazum o stvaranju parlamentarne većine.

Jeste li se nakon potpisivanja platforme čuli ili vidjeli s čelnicima HDZ-a BiH, HDZ-a 1990 ili SNSD-a?

Razgovarao sam nakon potpisivanja platforme i s gospodinom Ljubićem i gospodinom Čovićem. Imao sam i susrete s veleposlanicima Vatikana, Hrvatske i Rusije. Svima njima sam pokušao objasniti suštinu platforme, a posebno činjenicu da je ona otvorena i za druge te da pozivamo i druge da pristupe razgovorima o konačnom tekstu platforme, a nakon toga, u drugoj fazi, i razgovorima o uspostavi vlasti, odnosno stvaranju parlamentarne većine.

Iz sadržaja potpisane platforme očito je kako se više od 50 posto zacrtanog ne može realizirati bez korekcija federalnog i državnog ustava. To znači da je za provedbu platforme potrebna mnogo šira potpora u parlamentima od obične natpolovične. Kako uopće provoditi platformu bez potpore dva HDZ-a, SNSD-a i drugih stranaka?

Što se tiče mogućnosti provedbe platforme na federalnoj razini, matematički je to vjerojatno moguće, ali to nije mudro. Možemo osigurati neophodnu minimalnu potporu i u Klubu Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ali zbog onoga što nas čeka, obveza i odgovornosti koje imamo, mislim da to nije mudro i da trebamo privući hrvatske stranke koje imaju izborni legitimitet. Ja na tome radim, ali odgovornost je, prije svega, na vodećoj stranci, a to je Socijaldemokratska partija. Vjerojatno je trebalo odmah pozvati i vodeće hrvatske stranke, ali ne mogu ja govoriti zašto to nije urađeno.

Kada bi, prema Vašoj procjeni, mogla biti uspostavljena vlast na federalnoj i državnoj razini?

To zavisi od ovih razgovora koje ćemo imati sljedećih dana. Želim se nadati i vjerovati da je ovaj odgovor rezultat nekog prvog čitanja i činjenice da su hrvatske stranke ogorčene zbog toga što nisu bile uključene u izradu platforme. Očekujem da se ovaj dokument još jednom mirno sagleda, da obavimo razgovore koji su neophodni i nakon toga ćemo znati postoji li mogućnost da se usvoji ovaj platforma u nekom izmijenjenom tekstu. Tada će biti jasnije i kada možemo očekivati formiranje vlasti. Evo, već imamo provedbu izbornih rezultata po županijama.

Postoje li neke okolnosti pod kojima bi SDA odustala od saveza sa SDP-om, ušla u neke druge međustranačke kombinacije, pa možda otišla i u oporbu?

Teško mi možemo ići u neku koaliciju u kojoj ne bi bio SDP. Time bismo izigrali volju birača, ali to ne znači da se mi slažemo sa svime što SDP radi. Ipak, imamo dosta sličnosti kada su u pitanju programski ciljevi i vjerujemo da javnost ne bi dobro reagirala kada bismo se udaljili od SDP-a.

Postoje različite informacije o odnosu međunarodne zajednice prema načinu na koji SDP pristupa formiranju vlasti, pa i koncipiranju same platforme. Iz kontakata koje ste Vi imali sa stranim dipomatima, što možete zaključiti – podržavaju li oni stvaranje vlasti bez dva HDZ-a?

Prvo moram reći da nismo zadovoljni mi brzinom provedbe izbornih rezultata. Kada su u pitanju stavovi stranih diplomata, ja sam ovih dana sa svega nekoliko njih razgovarao i mogu reći da nema primjedbi na sadržaj platforme, ali ima na način kako se došlo do te platforme. I prije izrade platforme sam razgovarao s nekim veleposlanicima i svi oni smatraju da treba postojati jedan takav dokument.