Počela bitka za državnu vlast

Nakon što formalno legaliziraju uspostavu vlasti na federalnoj razini, stranke potpisnice famozne SDP-ove platforme pokušat će preuzeti vlast i na državnoj razini.

Temeljna prepreka

Temeljna prepreka u tim planovima zasad im je stav srpskog bloka SNSD-SDS da neće ići u formiranje vlasti u kojoj neće biti stranaka koje su dobile većinsku potporu hrvatskog biračkog tijela na proteklim izborima. Naravno, bez stranaka iz Republike Srpske ni teoretski nije moguće krenuti u uspostavu vlasti na razini države.

Svjesni su toga i platformaši, pa lider SDP-a Zlatko Lagumdžija posljednjih dana poručuje kako stranke koje čine parlamentarne većine u entitetima trebaju otpočeti razgovore o zajedničkoj vlasti na državnoj razini. Usprkos hladnom odgovoru iz RS-a, ima naznaka da će se u cijelu priču ponovno uključiti međunarodni dužnosnici, i to tako što će izvršiti pritisak na Milorada Dodika, pa i dva HDZ-a kako bi se ipak krenulo u formiranje vlasti s platformašima. U europskim diplomatskim krugovima u Sarajevu spominje se i scenarij prema kojem bi nakon uspostave „široke koalicije“ na državnoj došlo i do rekonstrukcije vlasti na federalnoj razini.

SDP nije sklon ovakvom scenariju nego zagovara koaliciju svojih platformaša i vladajuće strukture u RS-u. Samo formiranje državne vlasti bez njih, dva HDZ-a ne mogu spriječiti. Zastupnički dom Parlamenta BiH je taj koji na prijedlog državnog Predsjedništva imenuje i potvrđuje mandatara, a potom i Vijeće ministara. Niti u jednom od ova dva tijela vlasti dva HDZ-a nemaju utjecaja, niti mogućnosti spriječiti imenovanje državne vlade.

Jedino tijelo državne vlasti kroz koje bi dva HDZ-a mogla štititi svoju i nacionalnu poziciju je Dom naroda. Očekivati je da dva HDZ-a osiguraju tri od ukupno pet hrvatskih mjesta u državnom Domu naroda. Ta natpolovična većina u Klubu Hrvata nudi vrlo ograničene mogućnosti zbog činjenice da je način rada i odlučivanja u ovom domu takav da više štiti od entitetskog nego od nacionalnog preglasavanja.

Uskraćivanje kvoruma

Ono što bi u slučaju da se državna vlast pokuša uspostaviti bez njih dva HDZ-a mogla uraditi je uskraćivanje kvoruma za zasjedanje Doma naroda. Prema daytonskom Ustavu, kvorum za rad Doma naroda čini devetero od ukupno 15 izaslanika, s tim što među devetero mora biti najmanje po troje Bošnjaka, Srba i Hrvata. Drugi mogući način djelovanja dva HDZ-a u Domu naroda je pozivanje na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, čime bi se usporavalo donošenje zakona i drugih akata od vlasti u kojoj nema legitimnih hrvatskih predstavnika.