Hercegovinom već kruže kombiji s grožđem iz Makedonije nudeći grožđe po cijeni i manjoj od 1 KM
Mjesec rujan je mjesec kada u Hercegovini počinje berba grožđa, poznatija pod nazivom trganje.
- Trganje je već počelo, zapravo, obrane su neke rane sorte, kao primjerice vranac, a tijekom sljedećih desetak dana očekuje se nešto veće aktivnost u vinogradima. Očekujem da će do kraja mjeseca berba grožđa u Hercegovini biti privedena kraju - kaže Mladen Gašpar, dipl. ing. agr. Prema procjenama, u BiH je pod vinogradima 3500 do 5000 hektara zemljišta, gdje bi trebalo ubrati više od trideset tisuća tona grožđa.
Očekuje se veći urod
- Ove godine će urod biti nešto veći, jer su bili povoljni uvjeti. Očekuje se veći urod od 20 do 30 posto, svakako u vinogradima koje nije zahvatila tuča. To će u nekim vinogradima ići na uštrb kvalitete, na nečemu se dobiva a na drugom gubi - tvrdi Gašpar, savjetnik za vinogradarstvo u FAZ Mostar. Kao i ranijih godina, tako i ove, Hercegovinom, oazom kvalitetnih vina, već kruže kombiji s grožđem iz Makedonije nudeći grožđe po cijeni i manjoj od jedne marke po kilogramu dok domaći proizvođači računaju da se ispod 1,5 KM po kilogramu grožđe ne isplati prodavati. Ove godine ih je nešto manje. Jedni vjeruju da je to zbog sve plićih džepova, drugi tvrde da više ni vinarije ne žele sebi stvarati negativnu reklamu, a treći opet da je kontrola sve jača. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da će pripremiti propise kojima će uspostaviti kontrolu uvoza grožđa u BiH, te na taj način pomoći domaćim proizvođačima.
Kontrole uvoza
- U BiH se uvoze ogromne količine grožđa i mi moramo pooštriti kontrole, da se zna tko može uvoziti - rekao je ministar Šarović, te dodao kako vinarsku industriju moramo razvijati na vlastitoj proizvodnji grožđa i domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom grožđu.
Zdravko Marinković, direktor Sektora gospodarstva u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kazao je da je Grupacija proizvođača vina pri VTK BiH prošle godine raspravljala upravo o ovoj temi i zaključak te rasprave bio je da nije dobro po vinarsku industriju da se uvozi grožđe za vino kada imamo vlastito kvalitetne sorte.
U analizi vinskog sektora BiH, koju je 2012. godine uradila Organizacija za hranu i poljoprivredu UN, procjenjuje se da je broj poljoprivrednih imanja - proizvođača grožđa prvenstveno za proizvodnju vina 11.000, od čega je većina manjih proizvođača za osobne potrebe i lokalno tržište s promjenjivim cijenama. Manje od 200 poljoprivrednih imanja proizvodi grožđe za više od dva hektara zemljišta.
Na osnovi istraživanja, procjenjuje se da je prodajna cijena litre vina u prosjeku sedam KM za registrirane proizvođače na lokalnom tržištu, dvije KM za izvozno tržište.
Na osnovi ovih cijena može se procijeniti da je vrijednost proizvodnje vina u BiH iznosila 59 milijuna KM, što predstavlja 3,6 posto BDP-a poljoprivrede i srodnih usluga u BiH.
Mjesec rujan je mjesec kada u Hercegovini počinje berba grožđa, poznatija pod nazivom trganje. - Trganje je već počelo, zapravo, obrane su neke rane sorte, kao primjerice vranac, a tijekom sljedećih desetak dana očekuje se nešto veće aktivnost u vinogradima. Očekujem da će do kraja mjeseca berba grožđa u Hercegovini biti privedena kraju - kaže Mladen Gašpar, dipl. ing. agr. Prema procjenama, u BiH je pod vinogradima 3500 do 5000 hektara zemljišta, gdje bi trebalo ubrati više od trideset tisuća tona grožđa.
Očekuje se veći urod
- Ove godine će urod biti nešto veći, jer su bili povoljni uvjeti. Očekuje se veći urod od 20 do 30 posto, svakako u vinogradima koje nije zahvatila tuča. To će u nekim vinogradima ići na uštrb kvalitete, na nečemu se dobiva a na drugom gubi - tvrdi Gašpar, savjetnik za vinogradarstvo u FAZ Mostar. Kao i ranijih godina, tako i ove, Hercegovinom, oazom kvalitetnih vina, već kruže kombiji s grožđem iz Makedonije nudeći grožđe po cijeni i manjoj od jedne marke po kilogramu dok domaći proizvođači računaju da se ispod 1,5 KM po kilogramu grožđe ne isplati prodavati. Ove godine ih je nešto manje. Jedni vjeruju da je to zbog sve plićih džepova, drugi tvrde da više ni vinarije ne žele sebi stvarati negativnu reklamu, a treći opet da je kontrola sve jača. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović kaže da će pripremiti propise kojima će uspostaviti kontrolu uvoza grožđa u BiH, te na taj način pomoći domaćim proizvođačima.
Kontrole uvoza
- U BiH se uvoze ogromne količine grožđa i mi moramo pooštriti kontrole, da se zna tko može uvoziti - rekao je ministar Šarović, te dodao kako vinarsku industriju moramo razvijati na vlastitoj proizvodnji grožđa i domaćim autohtonim sortama, a ne na uvoznom grožđu.
Zdravko Marinković, direktor Sektora gospodarstva u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kazao je da je Grupacija proizvođača vina pri VTK BiH prošle godine raspravljala upravo o ovoj temi i zaključak te rasprave bio je da nije dobro po vinarsku industriju da se uvozi grožđe za vino kada imamo vlastito kvalitetne sorte.
U analizi vinskog sektora BiH, koju je 2012. godine uradila Organizacija za hranu i poljoprivredu UN, procjenjuje se da je broj poljoprivrednih imanja - proizvođača grožđa prvenstveno za proizvodnju vina 11.000, od čega je većina manjih proizvođača za osobne potrebe i lokalno tržište s promjenjivim cijenama. Manje od 200 poljoprivrednih imanja proizvodi grožđe za više od dva hektara zemljišta.
Na osnovi istraživanja, procjenjuje se da je prodajna cijena litre vina u prosjeku sedam KM za registrirane proizvođače na lokalnom tržištu, dvije KM za izvozno tržište.
Na osnovi ovih cijena može se procijeniti da je vrijednost proizvodnje vina u BiH iznosila 59 milijuna KM, što predstavlja 3,6 posto BDP-a poljoprivrede i srodnih usluga u BiH.