Ako se do kraja godine ne usvoji zakon o popisu stanovništva u BiH, upitno je hoće li popisa uopće biti sljedeće godine. To bi u svakom slučaju imalo i velike posljedice po BiH, kao što su neuvrštavanje u svjetsku statističku evidenciju i nemogućnost BiH da se uključi u određene međunarodne razvojne projekte i pregovore s EU. Unutar BiH bi i dalje bila onemogućena znanstvena istraživanja koja se zasnivaju na relevantnim podacima. Dok BiH čeka, RS je odlučila sama provesti popis i to od 1. do 15. travnja 2011. kazao je jučer ministar Zoran Lipovac
Apel kardinala Puljića
Kardinala Vinko Puljić nedavno je uputio apel da je konačno vrijeme da se izvrši popis kako bi se prestalo sa spekulacijama o broju i nacionalnoj strukturi građana koji žive na prostoru BiH. Tri su strane oko popisa pučanstva duže vodile bitke unutar Parlamenta BiH. Najprije su se bošnjačke političke stranke protivile da se pri opredjeljenju osoba koje se popisuju navedu odredbe o pripadnosti narodu, jeziku kojim govore, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti. Nakon što su se uvrstile te odredbe, zakonu o popisu pučanstva usprotivili su se srpski zastupnici.
Njima je sporan članak 48 koji utvrđuje da će se rezultati popisa pučanstva u raspodjeli izvršne vlasti primjenjivati tek 2014. ili pak krajnje neodređena odredba prema kojoj se navodi da to ovisi o ‘potpunom povratku’. Bošnjačke stranke u BiH, prije svega bile su protiv toga da osobe koje se popisuju navedu odredbe o pripadnosti narodu, jeziku kojim govore, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti ponajviše iz razloga što će se na taj način srušiti slika multietničnosti mnogih gradova u BiH. Popis će pokazati kako su mnogi nekada ‘multietnični’ gradovi kako se i sada predstavlja postali ‘jednonacionalni’. Prema svemu sudeći, popis stanovništva i konačno usvajanje zakona o popisu trebali bi biti prioritet buduće vlasti.
Pitanje usvajanja zakona je u rukama političkih stranka. Prema informacijama potvrđenim iz Agencije za statistiku BiH, ako bi se usvojio zakon o popisu stanovništva do kraja ove godine, popis stanovništva je moguće provesti u 2011., ali i dalje ostaje upitno je li to moguće započeti 1. travnja. U pitanju su tehnički razlozi, između ostalog moraju se provesti određeni javni tenderi koji zahtijevaju međunarodnu proceduru, a što traje najmanje tri mjeseca bez žalbi, a ako bi bilo žalbi, taj bi se rok produžio. S druge strane, već sad se može konstatirati kako probnog popisa u BiH neće biti. Naime, isti je trebao biti obavljen krajem listopada i početkom studenoga ove godine, kako je bilo planirano. Međutim stav Eurostata je da se ne ide u probni popis bez usvojenog zakona jer je BiH prihvatila međunarodni monitoring popisa.
Koga sve obuhvaća popis
Ono što treba naglasiti jeste činjenica prema kojoj popis iz 1991. godine ni u kojem slučaju nije primjenjiv kada su u pitanju općine osnovane nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. To je jedno od gorućih pitanja, kao i teritorijalno-administrativni preustroj BiH nakon Daytonskog sporazuma. Podsjećanja radi, BiH je imala 1991. godine 109 općina, a danas ih je u oba njezina entiteta daleko više, više od 140. Drugim riječima, u ovom trenutku uopće nema podataka, osim nekih procjena, o novim općinama koje nisu bile obuhvaćene posljednjim popisom stanovništva u sadašnjim administrativnim granicama. Ovaj problem rješiv je samo popisom stanovništva.