Potpisi za smjenu početkom godine u oba doma FBiH

Već prvih radnih dana 2013. godine zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH počet će prikupljati potpise za izglasavanje nepovjerenja Vladi Federacije BiH, odnosno predsjedniku i njegovoj dvojici dopredsjednika.

Pomoć Inzka

Ovaj više simbolični, nego čin sa snagom stvarnog rezultata zbog kompliciranih procedura i zapreka, bit će konačni izraz pritiska parlamentarne većine s kojom će čelnici četiri stranke otići do vodećih predstavnika međunarodne zajednice. Kako je za Večernjak potvrdio predsjednik HKDU-a BiH Ivan Musa, koji je i federalni zastupnik, dovoljno je prikupiti 20-ak potpisa, no stranke parlamentarne većine će dostaviti natpolovičnu potporu zastupnika, odnosno izaslanika u oba doma federalnog Parlamenta. Musa je dodao da je nezamislivo poigravanje s demokracijom ignoriranja volje većine koju provodi Živko Budimir kao i stranke okupljene oko SDA kojima su fotelje ispred svega ostaloga. 
No, unatoč svemu i kada Parlament pokrene proceduru razrješenja Vlade, sve zapinje na Budimirovoj volji hoće li ili neće poštovati tu volju. No, iako su stranke četvorke dva HDZ-a, SDP i SBB BiH izbjegavali susret s Budimirom, očito je kako se neće moći zaobići ova procedura ukoliko žele provesti rekonstrukciju vlasti ili pak ići k izvanrednim izborima. Kada bi pak to Budimir prihvatio, onda bi cijeli proces morao krenuti od početka iz Parlamenta, a odobrenje za nosi sastav Vlade opet mora dobiti od predsjednika i njegovu dvojicu dopredsjednika. 
Obje ove procedure su iznimno komplicirane te se gotovo ne vidi način kako ih u kratkome vremenu provesti kao što su to najavili članovi četvorke. Još je pak duža, ali i neizvjesnija procedura za smjenu aktualnog predsjednika Federacije BiH ako ga se želi zaobići u ovoj proceduri. Izvanredni ili prijevremeni izbori bi pak u pravome smislu bili presedan koji bi otvorio jako puno nepoznatih stvari.

Izvanredni izbori

Teorijski nemoguće je provesti samo izbore za razinu Federacije BiH, a da se ne otvori pitanje bi li u tome slučaju trebalo ponoviti izbore na razini županija iz kojih se bira federalni Dom naroda, a postavlja se pitanje bi li imali izborni legitimitet i izaslanici u državnome gornjem domu koji se derivatski bira iz federalnog Doma naroda. Za nove izbore zasigurno ne bi bili u Republici Srpskoj, koja pak ima posve druge mehanizme popunjavanja zajedničkih državnih institucija. I u tome kolopletu posve je jasno da se rješenje teško može pronaći, a najizvjesniji je nastavak kaosa i zbog neodlučnosti stranaca.