Intervju

Potreban je domaći Dayton kako bi riješili temeljna pitanja u BiH

Potreban je domaći Dayton kako bi riješili temeljna pitanja u BiH
18.08.2012.
u 11:33
Spreman sam prihvatiti dio kritike i odgovornosti što nismo bili odlučniji u pogledu sprječavanja SDP-a da izbaci HDZ iz vlasti u FBiH
Pogledaj originalni članak

U današnjem izdanju Vam Večernji list donosi intervju sa predsjednikom SDA, Sulejmanom Tihićem.

 

Predsjednik SDA Sulejman Tihić je sasvim sigurno lider s najviše političkih života u Bosni i Hercegovini. I njega i stranku koju vodi više od 10 godina nekoliko su puta otpisivali i politički pokopavali, ali i Tihić i SDA su se vraćali i čini se, svaki put sve jači. Nakon najnovijeg političkog zapleta i zahtjeva SNSD-a da ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija podnese ostavku, uloga SDA značajno je porasla. O mogućim rješenjima za izlazak iz političke krize, eventualnoj pomirbi s SDP-om, suradnji s hrvatskim strankama, mogućoj novoj rekonstrukciji vlasti i „domaćem“ Daytonu, s Tihićem smo razgovarali dva dana prije ramazanskog Bajrama. Kao i svake godine Tihić će Bajram provesti s obitelji u rodnom Bosanskom Šamcu.

• Razgovor vodimo neposredno pred veliki muslimanski blagdan ramazanski Bajram. Što možete poručiti muslimanima, ali i svim drugim građanima BiH u trenutku koji bi trebao biti obilježen pomirbom, tolerancijom i svim onim čega već dugo nema na našoj političkoj sceni?

-Prvenstveno želim svim muslimanima u BiH da Bajram dočekaju u zdravlju i rahatluku sa svojim obiteljima i susjedima, da to bude još jedan praznik koji će spajati, a ne dijeliti ljude u BiH. Na žalost, situacija u BiH nije dobra. Nalazimo se u stanju jedne latentne krize koja traje još od završetka općih izbora s neizvjesnim ishodom. No, uvijek treba biti optimist i ja se nadam da ćemo u sljedećem periodu početi izlaziti iz te političke krize. Mislim da su stvari došle do dna i da treba krenuti u pravcu rješavanja političke krize i što je još važnije, ekonomske situacije. Preduvjet za to je da se političke stvari stave na svoje mjesto.

• Od Daytona do danas bilo je mnogo unutarnacionalnih previranja kod Hrvata i Srba. Stječe se dojam kako se Bošnjacima sada događa neka vrsta političke katarze i borbe za liderstvo unutar bošnjačkog naroda?

-Do podjela u bošnjačkom političkom korpusu došlo je 2006. godine nakon što je srušen “travanjski paket“ ustavnih amandmana. To se nastavilo i 2010. godine i sada se nalazimo u stanju da ne postoji jedinstven stav čak ni o najvažnijim pitanjima za bošnjački narod, gdje prevladavaju stranački, a često i osobni interesi u odnosu na opće nacionalne pa i državne interese, što je SDA uvijek bilo na prvom mjestu. Generalno gledajući, niti u jednom narodu nema dovoljno hrabrih ljudi koji bi sjeli, razgovarali i napravili jedan temeljni dogovor o BiH, njezinom uređenju. Zbog ovih ili onih interesa svi kalkuliraju i to temeljno pitanje se stalno odgađa, a situacija u BiH se iz godine u godinu usložnjava, a to nije dobro ni za koga u BiH. Ni mediji ni javno mnijenje nisu spremni ohrabriti one političare koji teže stalnom dijalogu, dogovoru i koji su spremni praviti kompromise. Ja imam tu dosta loših iskustava, od travanjskog paketa do Prudskog sporazuma, jer sam u javnosti bio tretiran kao onaj tko izdaje interese Bošnjaka i dijeli BiH. Međutim, vrijeme je pokazalo da je napravljena velika pogreška što nije prihvaćen travanjski paket i da smo izgubili tri-četiri godine na ono što smo već bili dogovorili u Prudu.

•Dvije godine od općih izbora ništa pozitivno nije napravljeno za ovu državu i njezine građane. Tko je odgovoran za to?

-Smatram da je najveća odgovornost na SDP-u. Generalno, najveća odgovornost je uvijek na pobjedniku izbora, a posebno ovom pobjedniku koji je pokazao da nije dorastao političkom trenutku u kojem se našao, da su opijeni tom relativnom pobjedom i da ne znaju povlačiti prave poteze uvažavajući realne odnose u BiH. Umjesto da rješavaju probleme oni su ih stvarali i to se pokazalo i pri provedbi izbornih rezultata kada su njihovi zahtjevi bili potpuno nerealni. Od zahtjeva da imaju predsjedatelja Vijeća ministara do želje da legitimni predstavnici hrvatskog naroda ne sudjeluju u vlasti na razini Federacije. Na kraju, kada se nakon 15 mjeseci postigao dogovor oni su nastojeći prikriti svoje pogreške oko proračuna i fiskalnog okvira pokušali izbaciti legitimne predstavnike bošnjačkog naroda iz vlasti. U tome čine niz grešaka, uključujući kršenje Ustava i zakona.

• Može li, ipak, doći do pomirbe između SDA i SDP-a? Špekulira se da ljudi iz vrha SDP-a planiraju poslati posrednike kod Vas?

-Ja sam u SDA bio među prvima koji su se zalagali za koaliciju, odnosno partnerske odnose sa SDP-om. Imao sam tu ideju i 2006. godine, ali tada političke okolnosti nisu omogućavale takvu suradnju. Zato sam najviše i razočaran zbog ovoga što se dogodilo i pretrpio sam i određene kritike u stranci zbog zagovaranja takve koalicije. U međuvremenu je došlo do teških riječi i postupaka i ja sumnjam da može doći do nekog dogovora i vraćanja u početno stanje, iako u politici nikada ne možete reći nikada. Nije bilo nikakvih inicijativa za pomirbu, niti od Lagumdžije izravno, a ni preko posrednika.

• Što su rješenja za izlazak iz ove krize? Koji su to koraci koje treba poduzeti kako bi izašli iz sadašnje situacije?

-Postoje kratkoročni i dugoročni koraci koje treba poduzeti. Kratkoročni koraci podrazumijevaju početak razgovora o rekonstrukciji vlasti na svim razinama. No, do održavanja lokalnih izbora ne vjerujem da su mogući ozbiljni razgovori o toj temi. Rezultati lokalnih izbora će pokazati tko ima legitimitet voditi taj proces. Naš strategijski cilj je bio da do lokalnih izbora spriječimo pokušaje izbacivanja SDA iz vlasti i mislim da smo u tome uspjeli. Smatram kako nismo pravili ni zakonske ni političke pogreške u tom pravcu, što se ne može reći za naše političke protivnike, koji su i domaćoj javnosti i svima drugima pokazali što bi se dogodilo da su doista preuzeli vlast kako su planirali. Mislim da im je to donijelo mnogo negativnih poena pa i kod međunarodne zajednice koja to sve prati. Ako dobijemo lokalne izbore, a vjerujem da će SDA ponovno biti najjača stranka u BiH, krenut ćemo u ofenzivu i rekonstrukciju vlasti na svim razinama kako bismo napravili strukturu koja će moći funkcionirati.

• Bez obzira kakvi bili izborni rezultati, čini mi se da u ovakvom političkom ambijentu država teško može ići naprijed. Pri tome prvenstveno mislim na potrebu promjene Izbornog zakona i ustavne promjene?

-U potpunosti se slažem s Vama i mislim da i ovo vrijeme pokazuje potrebu promjene političkog sustava, a to prvenstveno znači promjenu Ustava, Izbornog zakona i Zakona o Vijeću ministara, odnosno svega onoga što je bilo predviđeno travanjskim paketom. Čak i protivnici promjene Ustava BiH svojim ponašanjem nesvjesno potvrđuju da je to potrebno, jer se vidi da država s ovakvim pravilima ne može normalno funkcionirati. Svojim izjavama i istupima i oni pokazuju da su nam potrebne promjene.

• HDZ BiH i SDA su dugi niz godina imali partnerske odnose. Ljute li vas postupci HDZ-a koji se želi ponovno vratiti u vlast?

-Nije došlo do sukoba između SDA i HDZ-a BiH i naši osobni odnosi, gospodina Dragana Čovića i mene, su uvijek bili u granici uvažavanja i korektnosti, bez obzira što smo, po mišljenju nas u SDA, nekada imali razloga za ljutnju, ali isto tako smo imali razumijevanja za poziciju HDZ-a i njihovu želju da budu dio vlasti, jer samo tako mogu ostvariti svoje političke ciljeve i zadovoljiti u krajnjem niz osobnih ambicija svojih ljudi. Mislim da je tu bilo dovoljno mudrosti i da mi dugoročno trebamo nastaviti suradnju i zajedno raditi na izlasku iz krize nakon eksplicitnog zahtjeva gospodina Dodika da Lagumdžija podnese ostavku, odnosno bude smijenjen.

• Dva HDZ-a su Vam zamjerala kada je formirana federalna vlast i sada tu traže opravdanje za svoje postupke?

-Mi smo i tada bili za to da legitimni predstavnici Hrvata uđu u vlast. Naravno, ja se tada nisam mogao po svim pitanjima konfrontirati s Lagumdžijom, ali uvijek sam nastojao dokazati kako su dva HDZ-a potrebna u vlasti. Na kraju, ja sam odigrao važnu ulogu kada sam u Brčkom inzistirao da dva HDZ-a dobiju sve tri hrvatske pozicije na državnoj razini. Istine radi, ovdje treba reći da je i HDZ napravio grešku kada nisu prihvatili sporazum koji je nudio OHR. Oni sada prihvaćaju to što je onda predloženo u OHR-u. Ja sam spreman prihvatiti dio kritike i odgovornosti što nismo bili odlučniji u pogledu sprječavanja SDP-a da izbaci HDZ iz vlasti.

• Vi ste više puta spominjali mogućnost organiziranja prijevremenih izbora kao rješenje za izlazak iz ove političke krize. Trebaju li rezultati lokalnih izbora biti neka vrsta testa o potrebi organiziranja prijevremenih općih izbora?

-Mislim da su prijevremeni izbori put za izlazak iz krize, ali naravno, za to mora postojati suglasnost najvećeg broja stranaka. Sigurno je da će i rezultati lokalnih izbora biti jedan od elemenata koji će na kraju presuditi treba li održati te izbore makar u Federaciji, ako ne postoji suglasnost na državnoj razini.

• Srpske stranke su, čini se, ustrajne u zahtjevu za smjenu Zlatka Lagumdžije. To će svakako utjecati na mnoga politička događanja u BiH. Kako ćete se vi ponašati u takvoj situaciji?

-Mi smo na sjednici stranačkog predsjedništva razmatrali tu situaciju i kazali smo da Lagumdžija treba podnijeti ostavku, odnosno biti razriješen, ali ne iz onih razloga koje navodi SNSD, već zbog niza drugih razloga, a mi smo pobrojali 12 njih. Kada kažem niza drugih razloga dovoljno se prisjetiti njegovog nediplomatskog i nekorektnog ponašanja prema premijeru Zoranu Milanoviću tijekom njegovog posjeta BiH. Tu je i onaj bombastično najavljeni prvi službeni posjet ministra vanjskih poslova BiH Banjoj Luci, kao da ide u drugu državu. U ovom periodu ja ne znam da je bilo ikakve vanjskopolitičke aktivnosti koja bi zavrijedila pozornost. I, dakako, njegova je odgovornost za sve ove krize koje proizvodi od općih izbora do danas. Konačnu odluku o glasovanju o Lagumdžijinoj smjeni mi ćemo donijeti kada se ispune zakonski i politički uvjeti za to. Kada kažem zakonske, tu mislim na tumačenje da razrješenje bilo kojeg ministra može pokrenuti samo onaj tko ga je imenovao, a to je predsjedatelj Vijeća ministara. Bojim se da pravno nije održiva bilo kakva mogućnost da to mogu tražiti zastupnici ili skupine zastupnika. Političke pretpostavke znači da prije smjene Lagumdžije mora doći do političkog dogovora stranaka koje će činiti parlamentarnu većinu. Mora se riješiti i pitanje postupka koji se vodi oko razrješenja ministara iz SDA, jer nećemo dozvoliti da u jednom trenutku budu razriješena sva tri ministra iz bošnjačkog naroda.

• Što bi se dogodilo kada bi i SDP izašao iz državne vlasti? Je li dobro uopće bez tako značajne stranke formirati vlast?

-Odlazak gospodina Lagumdžije ne znači i odlazak SDP-a. Na njegovu poziciju može biti imenovan i netko drugi iz SDP-a, ali to mora biti rezultat političkog dogovora. Država ne smije biti talac bilo kojeg pojedinca. Ja mislim da nije mudro praviti vlast bez SDP-a i zato smatram da je jedna od realnih opcija da netko drugi iz te stranke dođe na mjesto ministra vanjskih poslova.

• Nedavno je formirana Vlada u Hercegbosanskoj županiji i to zahvaljujući glasu upravo SDA. To je izazvalo ljutnju HSP-a, vašeg još uvijek aktualnog koalicijskog partnera u FBiH. Kako to komentirate?

-Znam da je bilo i određenih izjava i ljutnje, ali na lokalnoj razini postoje dobri odnosi s HDZ-om i tamo su naši ljudi bili opredijeljeni za tu koaliciju. A kada gledamo i interes SDA i Bošnjaka koje ona predstavlja, treba reći da je interes biti dio vlasti. Treći razlog je što je napravljen dosta kvalitetan dogovor, gdje su i SDA, odnosno bošnjačkom narodu, osigurane značajne pozicije i utjecaj u rješavanju ključnih problema.

• Može li se iz postojeće krize izaći s više iskrenosti? Tu posebno mislim na iskrenost među onima koji odlučuju u politici. Stječe se dojam da se jedno priča, a drugo radi oko Mostara i svih drugih otvorenih pitanja u Federaciji pa i državi BiH?

-Slažem se, ali veoma je teško nama u SDA sada razgovarati o Mostaru i praviti tu određene dogovore i kompromise kada istodobno SDA izbacuju iz vlasti. Nije realno očekivati da se to događa sada, jer mi nemamo kapacitet voditi ozbiljne razgovore na tu temu u ovom trenutku. Smatramo da niz pitanja treba staviti na stol i onda ih zajedno rješavati i to tako što bi jedna strana pravila kompromis na jednom pitanju, druga na drugom i na kraju bi imali situaciju u kojoj bi svi nešto dobili i svi nešto izgubili. Tada je i nama lakše pravdati određene kompromise i ustupke.

• Na kojim ste pitanjima ubuduće spremni surađivati sa “šestorkom” ili “sedmorkom”?

-Mislim da je “sedmorka” tu višak. I “šestorka” je prevelika, a kamoli “sedmorka”.

• A “četvorka”? Možda bi koalicija tri nacionalne stranke i SDP-a bila učinkovitija?

-To bi bilo puno učinkovitije. Sve opcije su otvorene. Takva koalicija bi bila i dovoljno jaka u Parlamentu da može izglasati sve što treba, a i da bude učinkovitija u rješavanju brojnih problema.

• Učinkovitost je, čini se, neophodna i kod Mape puta, za koju se već sada može pretpostaviti da neće biti provedena u zacrtanim rokovima?

-Pojedinačno da bilo tko napravi kompromis to je teško očekivati, ali ako to radimo zajedno i imamo iskrene odnose, onda to možemo riješiti. Jednom trebamo organizirati sastanak, gdje ćemo se izdvojiti i razgovarati nekoliko dana, a ne da uvijek budemo pod pritiskom ili ograničeni vremenskim terminima.

• Znači, treba organizirati neku vrstu domaćeg Daytona gdje biste se okupili i rješavali ključna pitanja budućnosti BiH, koliko god je to potrebno?

-Da, potreban nam je jedan temeljni unutarnji politički dogovor. Dayton bi bio osnov, a na principijelan način bismo riješili pitanje ravnopravnosti naroda na svim razinama i na cijelom teritoriju BiH, ali i druga važna pitanja, kao što je funkcionalnost države.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

LI
Livi
12:32 18.08.2012.

Ovi nasi novinari nikad ne znaju ili ne zele postaviti prava pitanja. Zasto mu se ne postave pitanja: Kako to da za Mostar vrijede drugacija izborna pravila nego za Travnik, Sarajevo, Bugojno itd. Kako to da muslimani, koji se vole rado zvati Bosnjaci, imaju pravo birati hrvatskog clana predsjednistva kao sto su oni izabrali Komsica?