Primarna odgovornost za zdravstvenu ispravnost hrane je na proizvođaču i u tom smislu on snosi posljedice koje su nastale u slučaju da je takva hrana prošla sve kontrole i završila u rukama potrošača - izjavio je Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH. Na konstantaciju da se uprkos svim pravilima i obvezama kontrole događaju slučajevi prodaje po zdravlje opasnih namirnica, Doko kaže da sustav globalne sigurnosti hrane podrazumijeva jasnu ulogu nadležnih institucija koje čine drugu liniju obrane kada su u pitanju opasni proizvodi ili hrana opasna za zdravlje ljudi. Naglašava da i zaštita zdravlja životinja, zaštita bilja i institucije koje su nadležne za provedbu tih mjera jesu brana za moguće negativne posljedice za zdravlje ljudi.
Događaju se incidenti
U globalnoj ekonomiji koja podrazumijeva otvorenu ekonomiju često se radi o namirnicama koje su prešle vrlo dugačak put, vremenski i prostorno, do naših stolova, a događaju se incidenti koji ponekad imaju i najteže posljedice za zdravlje ljudi. “Najteži slučajevi su kada se nakon svih provedenih kontrola ipak dogodi da takvi proizvodi nađu put do potrošača. U takvim situacijama postoji sustav za brzo upozoravanje (RASFF), a u BiH kontakt institucija je Agencija za sigurnost hrane BiH koja poduzima hitne mjere iz svoje nadležnosti”, objašnjava Doko. Na pitanje što sve jedemo i koliko ima “otrova u tanjurima”, Doko kaže da potrošači danas nisu sigurni da je hrana koju konzumiraju zdravstveno ispravna. “Činjenica je da se svakodnevno veliki broj obroka konzumira bez najtežih posljedica za ljudsko zdravlje i život. Najteži su oni slučajevi koji ne budu otkriveni, a koji zbog dugotrajnijeg konzumiranja imaju tragične posljedice. Zbog toga je najvažnije rano otkrivanje opasnosti i brzo reagiranje”, kaže Doko. U razgovoru za Agenciju FENA, na pitanje eventualne naknade štete koja je nanesena potrošačima koji su ne svojom krivnjom i u dobroj mjeri ipak bili izloženi riziku, Doko kaže da je to otvoreno pitanje.
Nadoknada štete
“Ako izuzmemo najteže slučajeve trovanja, ostaje otvoreno pitanje i stvarni izazov kako nadoknaditi štetu nanesenu velikom broju potrošača koji su ugrozili svoje zdravlje, a nisu u prilici dokazati uzročno-posljedičnu vezu u konkretnom slučaju. Odgovor na to pitanje jeste ujedno i odgovor na izazove u pogledu izgradnje sustava globalne sigurnosti hrane i zaštite zdravlja ljudi”, rekao je u razgovoru ombudsman za zaštitu potrošača Bosne i Hercegovine Dragan Doko. Granična veterinarska inspekcija koja radi u sklopu Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine otkrila je u redovitoj kontroli da u mlijeku hrvatskih proizvođača “Dukat” i “Vindija” ima opasnog aflatoksina i na osnovi toga je 9. veljače donesena odluka o zabrani uvoza.