Prosječna godišnja stopa inflacije od 3,7 posto, što predstavlja povećanje od 1,6 posto, pad aktivnosti u bankarskom sektoru, poskupljenja robe i usluga, rast trgovinskog deficita, smanjenje gospodarskih aktivnosti, samo su neki od negativnih ekonomskih parametara koji su obilježili ekonomiju u BiH tijekom prošle godine, a negativni trend je nastavljen i u ovoj 20012. godini.
Porast nezaposlenosti
Kako u svom temeljitom izvješću o stanju financijskog i ekonomskog sektora u BiH opisuje Europska komisija u 2012. godini, negativna financijska i ekonomska kretanja bit će samo nastavljena, s tendencijom pojave najozbiljnije poslijeratne krize u državi. U izvješću, čije dijelove prenosi agencija Srna, u drugoj polovici 2011. usporen je godišnji rast industrijske proizvodnje BiH. Nakon neznatno pozitivnih kretanja u rujnu i listopadu lagan oporavak je zabilježen u studenom. Od siječnja do studenog rast je iznosio 6,1 posto uglavnom, stoji u dokumentu Europske komisije, je bio potican rudarstvom i eksploatacijom (16,7 posto, odnosno preradom (4,9 posto), dok je proizvodnja struje, plina i pitke vode porasla za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. U prošloj godini rasle su i maloprodajne cijene proizvoda za oko 9,2 posto s tendencijom rasta i u ovoj godini. Europska komisija upozorava kako tržište rada u BiH nastavlja stagnirati. Visoka razina nezaposlenosti održala se i cijele prošle godine, dostigavši u rujnu 43,3 posto. Razloge treba tražiti u povećanoj ponudi radne snage kao i nastavku nepovoljnih trendova u nekim sektorima, posebno u građevinarstvu. Povećana nezaposlenost u 2011. najviše je pogodila ugostiteljski sektor, a nakon toga građevinarstvo. Na drugoj strani prosječna razina zaposlenosti u trećem kvartalu rasla je svega za 1,9 posto, što predstavlja pad od 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, a u rujnu je dostigao samo 1,2 posto.
Gubitak banaka u BiH
Povećanje rasta plaća također je bilo usporeno i kada se uračuna efekt inflacije, prosječna bruto plaća u BiH rasla je za 0,7 posto tijekom deset mjeseci 2011. godine. Zbog financijskih gubitaka svoje poslovanje tijekom godine morale su korigirati i banke. Kratkoročne kamatne stope na kredite za tvrtke tek su blago opale sa 7,4 na 7,3 posto, dok su kamate na kredit kućanstvima blago porasle na 9,9 posto, što se odnosi prvenstveno na neindeksirane zajmove u lokalnoj valuti. S druge strane, kamate na štedne uloge tvrtki porasle su sa 1,9 na 2 posto (štednja i oročena štednja u domaćoj valuti), dok su kamate na štednju kućanstava u posljednjem tromjesečju porasle za 0,3 boda, dosegavši u studenom mjesecu stopu od 2,9 posto. Zbog porasta akciza najviše su porasle cijene duhanskih proizvoda, čak 11,1 posto, dok su na povećanje troškova života utjecaj imali još i transport skuplji za 8,4 posto, telekomunikacije (5,4), te hrana i bezalkoholna pića (5,3 posto). Najviše su pojeftinili odjevni predmeti i obuća, u prosjeku za 6,7 posto. Proračuni entiteta ne nude nadu za optimizam ili oporavak, u ovoj godini i dalje se najviše troši u javnom sektoru.