Povećanje PDV-a i novi porezi u Bosni i Hercegovini

Svjetska banka predložila reforme za unaprjeđenje sustava javnih rashoda i prihoda u BiH te iste predstavila nedavno ministrima financija u BiH, od državnih do entitetskih. Naime, u sljedećem razdoblju značajno je riješiti fiskalna ograničenja i potrebno je raditi na osiguranju fiskalne stabilnosti s ciljem postizanja uravnoteženog proračuna do 2015. No, kako bi se to i postiglo, Svjetska banka vidi rješenje u uvođenju dodatnih poreza te povećanju stope PDV-a.

Fiskalne mjere

Dupliranje i paralelizam u institucijama javnog sektora, naročito u Federaciji BiH, predstavljaju konkretan problem na kojemu bi se trebalo poraditi, što u konačnici znači centraliziranje nekih institucionalnih aranžmana. Prema pregledu javnih rashoda, Svjetska banka iznosi stav da se BiH suočava s četiri glavna izazova za unaprjeđenje svojih sustava javnih rashoda i prihoda, od kojih je prvi preoblikovanje javnih rashoda, koji su trenutačno u prevelikoj mjeri koncentrirani na tekuću potrošnju, uključujući plaće, mirovine i socijalne transfere. Naime, u prezentiranom dokumentu se navodi kako Bosna i Hercegovina ima ogromne i fiskalno neodržive potrošnje na gotovinske transfere, koji nisu zasnovani na doprinosima, među kojima dominiraju programi namijenjeni zaštiti boračke populacije i njihovih obitelji. U tom kontekstu iz Svjetske banke preporučuju izbjegavanje novih prava, posebno za sve razvojačene branitelje i njihove obitelji, što znači provođenje administrativnih i fiskalnih mjera za ograničenje troškova boračkih naknada sukladno odluci o njezinoj primjeni od prvog siječanja prošle godine. Analiza nadalje otkriva kako su mirovine i socijalni transferi, pored plaća u javnom sektoru, dva glavna krivca za prekomjernu tekuću potrošnju. Naime, mirovinsku sustav karakterizira mali broj osiguranima i veliki broj prijevremenih mirovina te prisutnost “povlaštenih mirovina”. Stoga svjetska banka za RS preporučuje uvođenje strogog ograničenja za prijevremeno umirovljenje, ukidanje dvostrukih korištenja prava po osnovi ratnih naknada i mirovina, dati pravo na obiteljsku mirovinu samo u dobi umirovljenja i ukinuti u slučaju sklapanja novog braka. U Federaciji BIH neophodno je također revidirati strukturu naknada, ukidanjem koeficijenta koji se sada primjenjuje, uvesti stroga ograničenja za prijevremenu mirovinu te ukinuti dvostruko korištenje prava po osnovi ratnih naknada i mirovine, izdvojiti povlaštene mirovine iz mase za redovne mirove i financirati ih odvojeno.

Potrošnja raste

S druge strane, Svjetska banka u svojim istraživanjima koje je provodila u Bosni i Hercegovini zapazila je velike anomalije kada je u pitanju socijalna zaštita, jer novac kojeg u ovom sektoru ima uopće ne dopire do siromašnih i najugroženijih. Ono što također, između ostalog, brine jeste i zdravstveni sektor, u kojem ukupna potrošnja raste po neodrživoj stopi. Zdravstveni rashodi imaju učinak osiromašenja na veliki broj domaćinstava u BiH, što održava relativno visoku razinu plaćanja iz vlastitoga džepa, na koje otpada više od 40 posto ukupne zdravstvene potrošnje, a na lijekove otpada 30 postotaka plaćanja domaćinstava u Bosni iHercegovini. Anketa koju je uradila PEIR-a iz Svjetske banke otkriva da za polovinu generičkih lijekova iz uzorka, razlika u cijeni između pojedinih županija u Federaciji Bosni i Hercegovini iznosi i do 50 posto.