Uz ustavne reforme razmatran i režim u dvije županije, problem Mostara
Dogovor između SDA i HDZ-a oko detalja vezanih za provedbu presude Suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić - Finci” otvorio je novu dimenziju i konačno pokrenuo rješavanje najvažnijeg pitanja koje drži zakočenim euroatlantski put BiH. Posebno je to važno uoči predstojećeg susreta sedmorice političkih lidera BiH s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom, čime bi vlasti BiH i njezini političari pokazali novi iskorak umjesto dosadašnje matrice sukoba i sukobljavanja te pokazali sposobnost da se usuglase o prijeporima koji traju više desetljeća.
Novi odnosi
Kako se doznaje, na sastanku koji je održan u Sarajevu vladalo je iznimno pozitivno ozračje između dva izaslanstva i pokazana jasna spremnost na dogovore, ne samo o pitanju Ustavnih promjena i slučaja “Sejdić - Finci”, nego i državne i vojne imovine, odnosa u vlasti u FBiH, ali i Srednjobosanskoj županiji, te Hercegovačko-neretvanskoj županiji i gradu Mostaru.
Dva izaslanstva, prema navodima sugovornika koji su nazočili sastanku, su u predmetu provedbe presude “Sejdić - Finci” usuglasili izravni način biranja članova državnog Predsjedništva preko jedinstvene liste i s dva izborna područja u FBiH koja bi ostala jedna izborna jedinica. Ovaj napredak je jako značajan budući da bi ovaj prijedlog trebao biti u potpunoj simetriji s rješenjem koje je predložila Republika Srpska. Istodobno, nisu usuglašeni detalji vezani uz mehanizme zaštite od nadglasavanja predstavnika Hrvata u Predsjedništvo ove zemlje. Naime, u oba izborna područja, kako ih je predložio SDA, Hrvati bi bili u manjinskom položaju i ako bi vrijedio sustav većinskog odlučivanja, ponovio bi se slučaj Komšić. Istaknuto je to na sastanku kao jasan pokazatelj zbog čega je i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović istaknuo kako rješenje mora onemogućiti da birači iz drugih naroda biraju članove državnoga vrha ili izaslanike u Domu naroda iz redova drugih naroda.
SDA i HDZ nisu usuglasili čak niti granice budućih izbornih područja, što ostaje predmet daljnjih razgovora. Kada bi se primjerice isključila Unsko-sanska županija, čime bi se broj županija u dva izborna područja izjednačio, onda bi Hrvati bili u puno boljoj poziciji izabrati svog člana državnog vrha nego što je to sada slučaj. Istodobno, zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću je bilo bitno predstaviti kako se radi o rješenju koje će stvoriti dva višenacionalna izborna područja.
Širi dogovor
Valja reći kako je za konačni dogovor hrvatske i bošnjačke stranke potrebna i šira potpora drugih stranaka zbog čega je dogovoreno da se otvoreno razgovara i lobira i kod drugih sudionika ovoga proces, prije svega među strankama u Federaciji BiH. Prije svega, kod SDP-a i Saveza za bolju budućnost, stranaka bez čijeg je pristanka teško očekivati da ovaj dogovor zaživi.
Sporazum SDA i HDZ-a te otvorena potpora u Republici Srpskoj daju naznake ozbiljnog pomaka u rješavanju najtežih prijepora oko kojih su se čak vodili i ratovi na ovim područjima, a to je pitanje stvarne i institucionalne jednakopravnosti tri naroda u pogledu predstavljanja u vlasti. Unatoč ranijim navodima kako se prihvaća načelo da predstavnici jednoga naroda neće birati drugima predstavnike u vlasti, tek kroz ovaj sporazum pokazuje se stvarna volja za odustanjem od majorizacije koja je u posljednje tri godine dovela BiH pred najtežu i gotovo nerazrješivu političku, ustavnu i institucionalnu krizu.
Dogovor između SDA i HDZ-a oko detalja vezanih za provedbu presude Suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić - Finci” otvorio je novu dimenziju i konačno pokrenuo rješavanje najvažnijeg pitanja koje drži zakočenim euroatlantski put BiH. Posebno je to važno uoči predstojećeg susreta sedmorice političkih lidera BiH s povjerenikom Europske komisije za proširenje Štefanom Fueleom, čime bi vlasti BiH i njezini političari pokazali novi iskorak umjesto dosadašnje matrice sukoba i sukobljavanja te pokazali sposobnost da se usuglase o prijeporima koji traju više desetljeća.
Novi odnosi
Kako se doznaje, na sastanku koji je održan u Sarajevu vladalo je iznimno pozitivno ozračje između dva izaslanstva i pokazana jasna spremnost na dogovore, ne samo o pitanju Ustavnih promjena i slučaja “Sejdić - Finci”, nego i državne i vojne imovine, odnosa u vlasti u FBiH, ali i Srednjobosanskoj županiji, te Hercegovačko-neretvanskoj županiji i gradu Mostaru.
Dva izaslanstva, prema navodima sugovornika koji su nazočili sastanku, su u predmetu provedbe presude “Sejdić - Finci” usuglasili izravni način biranja članova državnog Predsjedništva preko jedinstvene liste i s dva izborna područja u FBiH koja bi ostala jedna izborna jedinica. Ovaj napredak je jako značajan budući da bi ovaj prijedlog trebao biti u potpunoj simetriji s rješenjem koje je predložila Republika Srpska. Istodobno, nisu usuglašeni detalji vezani uz mehanizme zaštite od nadglasavanja predstavnika Hrvata u Predsjedništvo ove zemlje. Naime, u oba izborna područja, kako ih je predložio SDA, Hrvati bi bili u manjinskom položaju i ako bi vrijedio sustav većinskog odlučivanja, ponovio bi se slučaj Komšić. Istaknuto je to na sastanku kao jasan pokazatelj zbog čega je i zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović istaknuo kako rješenje mora onemogućiti da birači iz drugih naroda biraju članove državnoga vrha ili izaslanike u Domu naroda iz redova drugih naroda.
SDA i HDZ nisu usuglasili čak niti granice budućih izbornih područja, što ostaje predmet daljnjih razgovora. Kada bi se primjerice isključila Unsko-sanska županija, čime bi se broj županija u dva izborna područja izjednačio, onda bi Hrvati bili u puno boljoj poziciji izabrati svog člana državnog vrha nego što je to sada slučaj. Istodobno, zamjeniku predsjednika SDA Bakiru Izetbegoviću je bilo bitno predstaviti kako se radi o rješenju koje će stvoriti dva višenacionalna izborna područja.
Širi dogovor
Valja reći kako je za konačni dogovor hrvatske i bošnjačke stranke potrebna i šira potpora drugih stranaka zbog čega je dogovoreno da se otvoreno razgovara i lobira i kod drugih sudionika ovoga proces, prije svega među strankama u Federaciji BiH. Prije svega, kod SDP-a i Saveza za bolju budućnost, stranaka bez čijeg je pristanka teško očekivati da ovaj dogovor zaživi.
Sporazum SDA i HDZ-a te otvorena potpora u Republici Srpskoj daju naznake ozbiljnog pomaka u rješavanju najtežih prijepora oko kojih su se čak vodili i ratovi na ovim područjima, a to je pitanje stvarne i institucionalne jednakopravnosti tri naroda u pogledu predstavljanja u vlasti. Unatoč ranijim navodima kako se prihvaća načelo da predstavnici jednoga naroda neće birati drugima predstavnike u vlasti, tek kroz ovaj sporazum pokazuje se stvarna volja za odustanjem od majorizacije koja je u posljednje tri godine dovela BiH pred najtežu i gotovo nerazrješivu političku, ustavnu i institucionalnu krizu.