Pravnicima nije jasno po kojim propisima će biti izbori u Mostaru

Odluka Ustavnoga suda o Mostaru koja se odnosi na izbor vijećnika mogla bi izazvati potpuni pravni kaos u gradu na Neretvi - ističu stručnjaci za ustavno pravo koje je Večernji list kontaktirao, a koji su zatražili diskreciju.

Kaos bi mogao nastati zbog dijela odluke koji se odnosi na granice izbornih jedinca u Mostaru za koje je navedeno da krše Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. Riječ je o praksi koja je vladala svih godina od nametanja Statuta da 7000 birača u izbornoj jedinci Jugoistok bira troje vijećnika, kao i 30.000 birača u izbornoj jedinici Jugozapad.

To znači da je Ashdownovim nametanjem Statuta svih ovih godina glas jednoga Bošnjaka u Mostaru vrijedio kao glasovi četiri glasača hrvatske nacionalnosti.

Pola godine

„Taj dio odluke je dobar i jedino moguć jer bi trebao otkloniti istinsku diskriminaciju birača hrvatske nacionalnosti čiji glasovi manje vrijede od bošnjačkih, no odluka Ustavnog suda je potpuno nedorečena i otvara brojna pravna pitanja - po kojim će se propisima izbori održati ako Parlament i Gradsko vijeće ne usklade zakon i Statut s odlukom Ustavnog suda“, navodi naš dobro upućeni sugovornik.

Iako je u odluci Ustavni sud naveo kako važeći propisi ostaju dok zakonodavstvo ne donese nove zakone koji bi redefinirali granice izbornih jedinica s obzirom da bi izborne jedinice mogle ostati bez prava glasa, dan je rok od pola godine da se zakoni usklade s odlukom Ustavnog suda. Naš izvor ističe kako se, s obzirom na sporost donošenja odluka u Parlamentu BiH i Gradskom vijeću Mostara, pribojava da je to gotovo nemoguće, te da će nastati kaos.

Zanimljivo je da je prostor za pravne nedorečenosti ostavljen upravo u dijelu odluke koja otklanja diskriminaciju i u kojoj je usvojen zahtjev podnositelja Kluba izaslanika hrvatskoga naroda u Domu naroda Parlamenta BiH.

Uključivanje OHR-a

Na taj način bi odluka Ustavnoga suda, umjesto da razriješi brojne mostarske nelogičnosti, nepravde i nedoumice, mogla biti novi izvor krize. Kontradiktorna odluka Ustavnoga suda koja je aktualne izborne jedinice proglasila protivnima Međunarodnom paktu o građanskim pravima i političkim pravima, a ostavila diskriminirajuće nacionalne limite od najviše 15 vijećnika iste nacionalnosti u Gradskom vijeću, u razrješenje krize bi mogla uključiti i Valentina Inzka.

Odgovornost OHR-a je još veća kada se zna da je nepravedni statut nametnuo bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown.

Uključivanje će biti posebice izvjesno ako Parlament ne uskladi Izborni zakon s odlukom Suda što bi moglo, kako navodi naš sugovornik, u pitanje dovesti održavanje lokalnih izbora u Mostaru koji bi trebali biti održani već iduće godine.