Praznik koji je podijelio bivše partizane i političke stranke

Bošnjaci ne rade, Srbi rade, Hrvati u nekim županijama rade, a u nekim ne rade. Ovako će izgledati proslava 25. studenoga, na kojem bi se trebala slaviti državnost BiH čije su temelje, kako tvrde zagovornici ovog praznika, udarili pripadnici partizanskog pokreta na sjednici ZAVNOBiH-a koja je 1943. godine održana u Mrkonjić Gradu.

Podijeljena BiH

Danas će većinu državnih institucija u Sarajevu pohoditi samo Srbi, u većem dijelu Federacije BiH bit će neradni dan, dok će u Republici Srpskoj, koja je svoj praznik proslavila prošli tjedan, biti radni dan. U Predsjedništvu BiH svečani prijam u povodu proslave Dana državnosti organiziraju Bakir Izetbegović i Željko Komšić, dok će srpski član Nebojša Radmanović za to vrijeme boraviti u Banjoj Luci. Danas su oko proslave Dana državnosti BiH podijeljeni bivši partizanski drugovi koji su prije 62 godine na sjednici ZAVNOBiH-a zajedno sjedili u klupama. Udruženje boraca NOR-a iz Sarajeva danas će na svim spomenicima NOB-a položiti vijence, dok će Udruženje boraca NOR-a iz Banje Luke sve to ignorirati. Diplomatsko-konzularna predstavništva također nemaju zajednički stav o državnom prazniku. U veleposlanstvima BiH u svijetu koje vode diplomati iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda bit će organizirani svečani prijmovi, dok u onima koje vode Srbi proslave neće biti.

Srbi protiv praznika

Tako će biti sve dok Parlament BiH ne usvoji prijedlog zakona o praznicima BiH koji su više puta odbijali Srbi. Njime je predviđeno da državni praznici BiH, osim Nove godine i 1. svibnja, budu: 1. ožujka - Dan neovisnosti BiH; 9. svibnja - Dan pobjede nad fašizmom i Dan Europe; 22. svibnja - Dan pristupanja BiH u UN; 11. srpnja - Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i svih ratova; 27. srpnja - Dan ustanka protiv fašizma u BiH i 25. studenoga - Dan državnosti. Za zastupnike iz RS-a sporni su 1. ožujka - Dan neovisnosti, 25. studenoga - Dan državnosti i 11. srpnja obljetnica genocida u Srebrenici.