Predloženim izmjenama zakona mikrokreditni sektor se uništava

Ako Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sutra usvoji izmjene i dopune Zakona o mikrokreditnim organizacijama koje je predložila entitetska Vlada, to bi mogao biti ozbiljan udarac ovom sektoru u FBiH.

Upozorenje

Upozoravaju na to u Udruženju mikrokreditnih organizacija u BiH (AMFI), koji su Domu naroda uputili službeni prijedlog za neusvajanje spornih izmjena i dopuna Zakona. Ističu da je Federaciji potreban potpuno novi zakon, a da izmjene postojećeg koje su već usvojene u Zastupničkom domu, predstavljaju korak unatrag kada je u pitanju reguliranje i razvoj mikrokreditnog sektora. Na to je, kažu u AMFI-ju, upozoreno i u javnoj raspravi o izmjenama i dopunama Zakona. Osim što se predloženim zakonom dalje usložnjava ionako nejasan i preopsežan sustav propisa i derogiraju neka od temeljnih prava upravljanja ovim organizacijama, iz AMFI-ja upozoravaju i na produbljavanje razlika u zakonima koji reguliraju rad mikrokreditnih organizacija u FBiH i RS-u. Pri tome je poslovanje u FBiH sve teže, a službeni podaci govore kako klijenti iz ovog entiteta u sve većem broju podižu kredite u mikrokreditnim organizacijama u RS-u. Menadžerica Mikrokreditne fondacije „Sunrise“, Aida Musagić, upozorava da je najbolje rješenje donošenje novog zakona o mikrokreditnim organizacijama u FBiH, i to po žurnom postupku.

Novi zakon

Razlog za donošenje novog zakona jeste stvaranje adekvatnog pravnog ambijenta, koji ima za cilj raspoloživost mikrokredita za veći broj klijenata uz što je moguće povoljniju cijenu. Pri donošenju novog zakona o mikrokreditnim organizacijama u FBiH neophodno je uzeti u obzir višegodišnje iskustvo mikrokreditne djelatnosti na ovom području, kaže Musagić. Svjesno ili ne, aktualna federalna vlast mogla bi potpuno ugušiti mikrokreditni sektor u ovom entitetu, jer se stalnim izmjenama on stavlja u nepovoljan položaj u odnosu na RS. Usto, pojačavaju se razlike u uvjetima poslovanja između dva entiteta, iako je riječ o jedinstvenom ekonomskom prostoru. Frapantno zvuči podatak da za konačnu verziju prijedloga zakona uopće nije urađena analiza usklađenosti s europskim direktivama, što je posljednjih godina praksa za sve propise koji se donose u BiH.