Presuda je tek 
prvo poluvrijeme

Nestrpljenje i nervoza zbog posljednjih sati iščekivanja ishoda presude šestorici hrvatskih dužnosnika Herceg Bosne jučer je vladala među članovima obitelji i odvjetničkim krugovima, a u samome sudu gdje je danas izricanje nepravomoćne presude, u posjet je boravio dio bošnjačkih svjedoka optužbe protiv Prlića i ostalih, kao i studenti iz BiH. Najviše novinarskih, analitičkih, običnih priča svodio se samo na najvažnije pitanje - hoće li biti udruženog zločinačkog pothvata, odnosno presude Herceg Bosni, koja tereti Hrvatsku za sudjelovanje u agresiji i njezine pokojne lidere Franju Tuđmana, Gojka Šuška i generala Janka Bobetka te čelnika Herceg Bosne Mate Bobana. U kuloarima se jučer ovaj slučaj uspoređivao s predmetom ‘Oluja’, odnosno optužbama protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka. I u Herceg Bosni i u Oluji poveznica su bili Tuđmanovi transkripti i jedna osoba koja je izvukla segmente i spojila mozaik - Carla del Ponte.

Različita očekivanja

Nitko od strana u sporu jučer nije znao ishod presude, ali su imali različita očekivanja, no svi su istodobno svjesni da će, kakav god ishod bude, i jedna i druga strana pisati žalbe na presudu ili pak traženja Tužiteljstva u slučaju da to bude oslobađajući ishod. U Scheveningenu, otkuda će se jutros put sudnice uputiti bivši predsjednik Vlade Hrvatske zajednice Herceg Bosne Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, dvojica načelnika Glavnog stožera HVO-a Milivoj Petković i Slobodan Praljak, zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić te predstojnik Odjela za zatočene Berislav Pušić, jučer su značajan dio dana bili njihovi odvjetnici ili članovi obitelji. 
Sugovornici nam kažu kako se optuženi, unatoč svemu, dobro osjećaju, spremni i svjesni mogućih posljedica oko presude Herceg Bosni, kako ju je u optužnici kao prvu optuženu i istaknula Carla del Ponte 2004. godine. 
Miro Ćorić, koji je zajedno s braćom Šitom i Andrijom jučer proveo više od četiri sata s Valentinom Ćorićem, rekao je kako svi očekuju oslobađajujuću presudu, smatrajući da tužiteljstvo nije ništa dokazalo. 
“Valentin se dobro osjeća i to je najvažnije, raspoložen je”, rekao je Miro Ćorić. 
Ćorići su danas na izricanju presude, no neke obitelji kao što je Prlićeva, Praljkova ili Pušićeva na inzistiranje tuženih neće biti u zgradi ICTY-a kako bi im smanjili stres.

Da je razmjerno dobro raspoloženje i kod drugih optuženih, potvrdili su nam odvjetnici koje su jučer opsjedale brojne novinarske ekipe, a oni su davali oprezne ocjene. Prlićev odvjetnik Michael Karnavas istaknuo je kako je optužnica bila politička te da su Hrvati najviše stradali u proteklom ratu u BiH, te da, ako se već govori o Tuđmanovim ‘grijesima’, onda je to bilo u Daytonu što je pristao na takav ustroj zemlje u kojemu su Hrvati najlošije prošli. Odvjetnica Nika Pinter kaže kako je u Haagu danas tek prvo poluvrijeme. 
“Uoči presude moram reći da su sve opcije moguće i nitko ne zna osim sudaca kakva je ona.

Nema zločinačkog plana

Ja, međutim, vjerujem da ćemo svi ići kući’, rekla je. Pinter ističe kako je očito tužiteljica Del Ponte nastojala optužnicama slati određene političke poruke prije svega Hrvatima i hrvatskoj politici u BiH jer je na prvome mjestu među optuženima - institucija Herceg Bosna. 
“Da sam ja pisala optužnicu, to tako ne bi stajalo. Kako sam kazneni odvjetnik, a ne političarka ne bih davala političke ocjene, ali očito je to u jednome trenutku bilo potrebno tako učiniti da bi se poslale poruke Hrvatima u BiH”, dodala je. 
No, ona kao i drugi odvjetnici ističu da famozni Tuđmanovi transkripti nisu nikako mogli poslužiti a dokaz o hrvatskoj agresiji na BiH. 
“Udruženi zločinački pothvat nije se mogao pročitati iz transkripata predsjednika Tuđmana. Upravo suprotno. Ali, kako je to tužitelj radio, izvući jednu rečenicu iz jednoga, a zatim iz drugoga transkripta, onda se to moglo tako poveza ti, ali kao cjelina nikako. Nijedan predsjednički transkript ne ukazuje na bilo kakav zočinački plan ili realizaciju toga plana”, kaže Pinter. Drugi odvjetnički timovi s nestrpljenjem također čekaju na okončanje skoro desetogodišnjeg pravnog rata s Tužiteljstvom koje je nastojalo potvrditi navode iz ranijih presuda protiv bivših hrvatskih dužnosnika iz BiH i slučajeva Lašvanska dolina, Kordić i Čerkez te slučaja Tihomira Blaškića u kojima je utvrđeno da je Hrvatska slala svoje postrojbe u BiH kako bi štitila Hrvate i svoju državu koja je bila napadana sa svih strana. Najproblematičniji dio optužnice vezan je uz logore i zločine koji su počinjeni nad Bošnjacima tijekom rata.

Upravo dio bivših bošnjačkih zatočenika zajedno sa studentima iz BiH, koje smo jučer zatekli ispred zgrade Haaškog suda, organizirano su autobusom stigli u Haag gdje će pratiti izricanje presude. 
U odvjetničkim i braniteljskim krugovima znakovitim se procjenjuju posljednje oslobađajuće presude iz Haaga, poput Momčila Perišića jer je Haaški sud prihvatio činjenicu da se na prostoru bivše Jugoslavije vodio rat u kojemu su stradavali i nevini civili. Prvostupanjska presuda dolazi u vrlo nezgodnom trenutku za Hrvatsku, samo mjesec dana prije njezinog službenog ulaska u Europsku uniju, a za Hrvate u BiH eventualni loši ishod označio bi otvaranje platforme za nove pritiske za ustupke i slabljenje njihove pozicije.