Problemi su u Federaciji, treba mijenjati Ustav i Izborni zakon

Američku ‘invaziju’ na Mostar jučer su predvodili veleposlanici SAD-a u Sarajevu Patrick Moon i njegov kolega iz Zagreba James Foley. Moon vjeruje da su domaći političari vrlo blizu dogovora oko uspostave vlasti te da je vrijeme da se počne reforma unutar Federacije kojom bi se zaštitili interesi Hrvata i ovaj entitet učinio efikasnijim, dotle veleposlanik Foley poziva vlasti BiH da se ugledaju na Zagreb te da ubrzano krenu put EU, što, tvrdi, najviše odgovara upravo hrvatskoj zajednici u zemlji.

Sve što se odvijalo od Daytona do danas, uključujući famozne Petritscheve promjene, bilo je na štetu Hrvata. Veleposlaniče Moon, postoje li bilo kakva jamstva da ustavna rekonstrukcija u Federaciji neće biti upravo nasuprot interesima Hrvata?

Moon: Da, zato što se o svim ustavnim promjenama mora postići dogovor među političkim strankama. Mislim da bošnjački politički lideri jako dobro razumiju potrebe Hrvata, njihova očekivanja i težnje k promjenama u Federaciji kada je riječ o tome o čemu ovdje govorimo. Oni su svi meni rekli da podržavaju promjene Ustava Federacije. Jasno da imaju različita stajališta kako bi trebalo provesti reformu, ali jasno je da mora postojati dijalog, koncenzus, kompromis kako bi se išlo dalje.

Od najviših dužnosnika u Zagrebu, predsjednika Josipovića i premijerke Kosor smo čuli snažne riječi zabrinutosti nakon što su iz vlasti u Federaciji izbačene ključne hrvatske stranke za koje je glasovala većina Hrvata. Kako gledate na to, kao i imaju li Hrvati iz BiH razloga za zabrinutost zbog toga što će Hrvatska ući u EU, a oni ostati izvan ovoga društva?

Foley: Mogu ponuditi bolji odgovor na drugo pitanje. Moje je mišljenje da ne bi trebalo biti nikakve zabrinutosti među bh. Hrvatima zbog činjenice da će Hrvatska skoro biti članica Europske unije. Hrvatska želi i može biti snažni zagovornik za BiH na njezinu putu kao članice Europske unije. Želim naglasiti da Hrvatska može pružiti pomoć u procesu pristupanja i pregovora da bi se dobio status za članstvo što je uistinu jako značajno. Druga stvar koja mi se čini jako važnom je da bh. Hrvati trebaju biti najsnažniji zagovornici svega što bi BiH što je prije moguće dovelo na put pristupanja Europskoj uniji. Oni će na kraju krajeva imati najveće koristi od članstva BiH u Europskoj uniji. I konačno, meni se čini da ako postoji razlog za zabrinutost, to je onda zbog toga 
ako BiH ostane politički i institucionalno paralizirana i nije na putu k članstvu u NATO-u i EU-u. U tome slučaju uloga Hrvatske u zagovaranju približavanja BiH u članstvo te dvije organizacije bila bi jako ograničena.

Nakon posljednjih izbora Hrvati su iskazali negodovanje zbog načina biranja člana bh. Predsjedništva, izaslanika u Dom naroda, izbora predsjednika i Vlade Federacije. Američka administracija je podržavala sve te procese. Očito je da je zbog toga FBiH u nezavidnom položaju. Na koji način sada izaći iz ove krize?

Moon: Mi smo podržali ishod uspostave vlasti jer je bio u skladu s Ustavom. I kada je riječ o izboru gospodina Komšića i kada je riječ o izboru federalne Vlade. Jasno nam je ono što brine hrvatski narod i dvije stranke, dva HDZ-a, a što je vezano uz ovakve izborne rezultate, kao i pozive za promjenu Izbornoga zakona. Sada očekujem da bilo kakva reforma Ustava Federacije također uključi rješavanje i ovih pitanja. Mi ne zauzimamo stranu u procesu i očekujemo da hrvatski politički lideri i hrvatski građani zagovaraju i dobiju reforme koje će zadovoljiti potrebe toga naroda i riješe svoje probleme. Bošnjački politički čelnici razumiju ono što brine hrvatske građane i njihove interese i vjerujem da će izraziti spremnost za reforme Ustava Federacije BiH. Želimo vidjeti dijalog među političkim strankama i građanima koji će, nadamo se, imati priliku iznijeti svoja stajališta. Zasigurno bi podržali svako rješenje koje bi bilo rezultat jednog takvog dijaloga.

Od predstavnika američke administracije se u posljednje vrijeme ponovno potenciralo pitanje reforme Federacije. Što su Vaša očekivanja od toga procesa i ima li američka administracija bilo kakav konkretan prijedlog dokumenta oko toga?

Moon: Nemamo nikakav prijedlog. Postoji jako puno rješenja oko reforme Ustava, ali politički lideri Federacije BiH moraju sjesti za stol i donijeti rješenje. Oni su ti koji moraju pokrenuti dijalog i postizati kompromisna rješenja za reformu Federacije. Mislim da su problemi s Ustavom Federacije jasni svima. Zato želimo vidjeti, vezano uz to, ideje političkih lidera, nevladinih organizacija, građana kako bi ljudi počeli razmišljati kuda bi to išlo.

Je li moguć teritorijalni preustroj BiH kako bi Hrvati dobili svoju federalnu jedinicu, što zagovaraju hrvatski političari?

Moon: Ne. Mi smatramo da bi stvaranje trećeg entiteta bio korak unatrag. Oko toga stajališta smo jasni od samoga početka. Smatramo da postoji mnogo potencijalnih rješenja kada je u pitanju reforma Ustava Federacije kako bi se riješila pitanja koja brinu Hrvate u BiH. Vrijeme je da se ide naprijed, a ne natrag.

Nakon razgovora koje ste imali ovih dana, imate li bilo kakva jamstva da će se postići dogovor o uspostavi državnog Vijeća ministara?

Moon: Teško je dobiti jamstva od političara u BiH. Nakon Brčkog, političari su imali niz neformalnih susreta, kontakata, razgovarali su o pitanjima o kojima se nisu mogli dogovoriti u Brčkom. I dogovorili su se nakon Brčkog da nema smisla održavati novi zajednički sastanak ako nisu spremni postići dogovor u četvrtak.

Gospodine Foley, je li Vam drago što ste američki veleposlanik u Hrvatskoj kada vidite sve probleme s kojima se suočava Bosna i Hercegovina?

Foley: Jako mi je drago što sam američki veleposlanik u Zagrebu i osjećam se sretnim što sam bio u Zagrebu u vrijeme povijesnih promjena. Proteklo je tek 20 godina otkako je Hrvatska proglasila neovisnost i samo 16 godina od okončanja užasnog rata. Malo prije moga dolaska u Zagreb, Hrvatska je postala članica NATO saveza i protekle dvije godine bile su fokusirane na koji način SAD može pomoći oko približavanja Europskoj uniji. U proteklom razdoblju SAD je investirao velika sredstva u potpori pravosuđu i borbi protiv korupcije koja su donijela odlične rezultate. No, želim istaknuti kako postoji jedna strateška regionalna politika Sjedinjenih Država, a Hrvatska je tek jedan dio toga. No, SAD ne može biti sretan dok cijela regija ne bude išla istim putem. To uključuje i to da BiH postane funkcionalna i izađe na put prema EU i NATO-u. Zato je bitno da BiH ne zaostane na putu kada Hrvatska postane članica Europske unije. Ja bih svoj skromni glas uputio u tome pravcu da se BiH uključi u taj vlak i ne zaostaje za svojim susjedima.

Tijekom više posljednjih posjeta dužnosnika Europske unije naglašena je potreba što bržeg postizanja dogovora. Vjerujete li doista, unatoč svim razlikama, da je dogovor u četvrtak moguć te jeste li upozorili lokalne dužnosnike na ozbiljnost stanja u BiH?

Moon: Ponovit ću, ne mislim da bi organizirali sastanak ako nisu spremni postići sporazum o uspostavi vlasti. I mi smo vrlo jasno svima rekli da je formiranje vlasti u ovome trenutku od ključne važnosti, kao što je i napredak oko pitanja vojne imovine, popisa, državne pomoći i presude ‘Sejdić-Finci’.

Jeste li upozorili lokalne političare na ozbiljnost stanja?

Moon: Apsolutno.

Je li dolaskom Petera Sorensena u BiH potpuno prepuštena palica oko približavanja Europskoj uniji, Uredu EU u BiH i tko će onda financirati Ured visokog predstavnika. Hoće li to sve ići na račun SAD-a?

Moon: Mislim da se ovdje ne radi tko kome predaje palicu upravljanja nego se radi o svim organizacijama koje u partnerstvu rade na ovim pitanjima. Vrlo blisko surađujemo s uredom Petera Sorensena. Njihovi ciljevi su i naši ciljevi. Surađujemo i razmjenjujemo informacije svakodnevno i spremno podržavamo postizanje ciljeva kako bi zemlja išla k Europskoj uniji. Jednako tako OHR i Izaslanstvo EU-a blisko surađuju na svim ovim pitanjima. Zasigurno da postoji razdoblje tranzicije i osoblje koje je radilo za gospodina Inzka prelazi u Ured EU-a u BiH. Očekujemo da će OHR nastaviti raditi u ovome razdoblju tranzicije. Svi se slažu da OHR treba završiti svoje aktivnosti u određenome trenutku. Teško je predvidjeti kada bi se to moglo dogoditi.

Napad u Bugojnu bio je drugi najveći teroristički napad nakon sličnog događaja u Mostaru, nedavno smo svjedočili novom napadu na američko Veleposlanstvo. Kako u tome kontekstu gledate na zahtjeve RS-a da ospore Sud i Tužiteljstvo BiH iako oni procesuiraju ove terorističke napade?

Moon: Nažalost, danas se teroristički napadi mogu dogoditi diljem svijeta. SAD radi sa zemljama u cijelome svijetu, uključujući BiH, kako bi pomogao izgradnji kapaciteta za zaštitu i borbu protiv terorizma. Smatramo da agencija za provedbu zakona vrlo revno i dobro radi svoj posao. No, kao i sve druge agencije širom svijeta, dobro bi im došao rast kapaciteta i razmjena informacija. Napad na američko Veleposlanstvo, s obzirom na informacije koje su mi bile dostupne, prema svemu sudeći, bio je napad pojedinca. Vrlo brzo su provedene istrage i slijedili su sve tragove koji su se pojavili u slučaju. Mi smo bili zadovoljni njihovim rezultatima. Upravo kao što u našem veleposlanstvu analiziramo sve što se događalo i iz toga izvlačimo lekcije, tako isto očekujemo i da će agencije za provedbu zakona i Vladini dužnosnici učiniti istu stvar.