Projekt koji je vrijedan 2 mlrd. € donio bi 3000 radnih mjesta

Dah i duh nadolazeće Europske unije u Hrvatsku, a istodobno u susjedstvo Bosne i Hercegovine, budi poslovne ideje ovdašnjih ljudi. Najnovija je službeno predstavljena na sjednici Općinskog vijeća Ljubuški, a temelji se na međugraničnoj suradnji triju općina: Ljubuškog i obližnjih Kule Norinske i Pojezerja u susjednoj Dalmaciji. Pod nazivom “Projekt B.E.P.O. Neretva” planira se izgradnja poslovnog parka na granici dviju država, površine oko 2000 hektara, i obuhvaćao bi Poslovnu zonu Zvirići u općini Ljubuški, Poslovnu zonu Nova Sela u općini Kula Norinska i Poslovnu zonu Pozla gora u općini Pojezerje. Pokretač projekta je grupacija Neretva, za razvoj i njegovu pripremu zadužen je Brodarski institut iz Zagreba, a partneri su spomenute tri općine, javna poduzeća obiju država, ustanove i brojni poduzetnici. -Vrijednost projekta je oko dvije milijarde eura i omogućava otvaranje 3000 radnih mjesta. Njegov poseban značaj je u tome što pruža mogućnost osnivanja tzv. intermodalnog čvorišta, koje je po standardima UN-a u interesu globalnog razvoja. RH će sada biti u prigodi povući velika sredstva iz kohezijskih fondova, a BiH se ukrcati u vagon koji ide prema Zapadu, ne čekajući formalni i službeni prijem. Na ovaj način bi se negirala čvrstoća granice koja se sada gradi, projekt bi u cijelosti postao slobodna zona za kretanje ljudi i roba i Schengen bi praktični bio negiran - kaže Ante Zloić, autor i direktor projekta B.E.P.O. Neretva. Bio bi obuhvaćen prostor u radijusu od 50 km na kojem živi 399.600 stanovnika: 259.550 u BiH, 140.050 u RH. Izgrađeno na sjecištu koridora Vc i Jadransko-jonske ceste u intermodalnom čvorištu B.E.P.O. bio bi prihvat roba iz luke Ploče, potom bi išle dalje željeznicom kroz BiH do luke Vukovar, a iz Vukovara vodenim putovima Dunava do odredišta srednje Europe. To bi iziskivalo izgradnju novih i modernizaciju i informatizaciju postojećih željezničkih, vodenih i cestovnih mreža te zračnog cargo terminala. Ljubuški bi se, primjerice, spojio željeznicom s Čapljinom i praktički bi dobio luku, kaže Ante Zloić.