Promjena granica županija te načina biranja ministara

Nakon što je predsjednik RS-a Milorad Dodik bacio rukavicu sa zahtjevom za većom autonomijom četiri srpske općine u FBiH, započelo se sve glasnije licitirati s prijedlozima novog uređenja FBiH koje su potakli njezini tvorci, američka administracija. U rasponu su rješenja između ukidanja županija ili pak njihova zadržavanja do postizanja sveobuhvatnijeg rješenja na višoj razini kojim bi se razdrmala i sadašnja struktura daytonske, dvoentitetske tvorevine.

Na štetu županija

I dok se postavljaju gotovo određena dogmatska pravila igre po kojima postoje nedodirljive kategorije - entiteti, posve je jasno da će biti teško postići kompromisno rješenje. Jedan od prijedloga koji duže vremena zagovaraju iz SDP-a BiH prenio je premijer Nermin Nikšić, a ranije su to isticali u kuloarskim razgovorima dužnosnici ove stranke, jeste da se umjesto sadašnje tronacionalne formule uvrsti novo načelo po kojemu bi se na hrvatsko-bošnjačke FBiH proklamiralo da ovaj entitet čini savez županija čije bi ovlasti bile značajno reducirane na štetu županija u kojima Hrvati imaju puno veću autonomiju nego je to slučaj na razini entiteta. Tako je Nikšić predložio da svaka županija imenuje svoga ‘ministra’ u Vladu FBiH čime bi se ‘smanjili prigovori oko toga da se Hrvate nadglasava ili pak se umanjuje njihov utjecaj, odnosno županije iz kojih dolaze’. Nikšić se međutim nije izjasnio bi li u takvoj vladi bilo samo deset ministara, koliko je županija ili bi se morao slijediti sadašnji nacionalni ključ.

Cjelovita reforma

Ovo rješenje otvara dosta nepoznanica i izaziva jednu vrstu distance kod hrvatskih političara. Potpredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto, koja je i izaslanica u Domu naroda državnog Parlamenta ističe da hrvatski politički blok zagovara temeljitu reformu. 
“Mi želimo zaštititi poziciju svih Hrvata na cijelom prostoru, kako Federacije BiH, tako i BiH. Da bi se ispravila nepravda prema hrvatskom narodu smatramo da treba napraviti promjene u BiH u teritorijalnom i institucionalnom smislu. U svakom slučaju ja vjerujem da budućnost BiH nema ako i Hrvati ne dobiju određenu administrativnu, teritorijalnu, ustrojbenu jedinicu ili regiju”, rekla je Krišto. Po njezinim riječima, ne dolazi u obzir da će ključne hrvatske stranke ući u raspravu oko ustavnih promjena u Federaciji koja bi uključila smanjivanje broja županija ili njihovo slabljenje ako se ne otvori širi okvir promjena.

“Apsolutno je neprihvatljivo razgovarati o ukidanju županija sve dok se ne dogovori novi ustroj na razini BiH. Sve dotle dok se to ne postigne mi želimo zadržati županije s ovlastima i nadležnostima koje sada imaju”, objasnila je Krišto.