Prosvjedi postaju željoteka političkih projekata

Sve što je loše u Bosni i Hercegovini, napose u oba njezina entiteta koja grcaju u gubitcima zbog čega se država dramatično zadužuje kod Međunarodnog monetarnog fonda nastojat će se sljedećih dana fakturirati državnim institucijama, a u međuvremenu ovoga kolopleta i kaosa nastojat će se određeni dio ovlasti utvrđenih ustavom preko noći premjestiti tamo gdje im nije mjesto.

Nove prijetnje prosvjedima

I dok je bilo posve očekivano i normalno da armija od oko pola milijuna nezaposlenih ljudi izađe na ulice i ispred institucija i pokaže prave razmjere krize u kojoj se nalazi BiH, i ovi će se ljudi nastojati ponovno usmjeriti na krivu adresu, što opet baca sumnje da je opravdani bunt zbog jedinstvenog matičnog broja prerastao u politizaciju i utrkivanje koje će političke stranke, razne nevladine organizacije što bolje iskoristiti tu poziciju i prikriti stvarne razloge za prosvjede. Tako će i ispred zgrade zajedničkih institucija BiH, prvi put u posljednjih 20 godina, a ne ispred Vlade Federacije koja je ‘najzaslužnija’ za njihov težak položaj, doći sindikalisti. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović najavio je da će uslijediti novi prosvjedi ako vlasti u FBiH i BiH ne ispune zahtjeve koji su im podijeljeni poslije prosvjeda 30. svibnja, kada je na ulice Sarajeva izašlo 8000 radnika. Barjamović je u pismu, ili bolje reći ultimatumu, koji je dobio i predsjedatelj Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda čija institucija nema ama baš nikakve nadležnosti oko ovih pitanja, precizno zatražio promjene Ustava države i entiteta.

Jačanje entiteta

Pri tome se trenutačni kaos u državi nastoji iskoristiti da ovi bošnjački sindikati pokrenu dalje pitanje razvlašćivanja županija. Tako bi Bajramović, čiji je sindikat inače sklopio pakt sa sadašnjim vlastima platforme koja se raspala, ali se nije raspao ovaj pakt oblast rada i socijalne politike, zdravstva, obrazovanja i policije isključivo prenio na razinu Federacije BiH. “Životna pitanja u FBiH spuštena su na razinu županija i niže. Moramo natjerati vlasti da djeluju. U pismu smo im poručili da spremamo sljedeću akciju”, rekao je Bajramović. Ponajprije zahtjevi koje su istaknuli sindikati nemaju ama baš nikakve veze s borbom za sindikalna ili radnička prava, nego su isključivo u funkciji politike, ili bolje reći nacionalnih unitarističkih planova daljih razvlašćivanja županija, a čime se slabi položaj prije svega Hrvata u ovome entitetu. Stoga i ti prosvjedi koji su sastavni dio bunta pokrenutog ispred zgrade zajedničkih institucija očito imaju cilj daljnju destabilizaciju države i jačanje entiteta.