Poslije razorna potresa i tsunamija, scenarij iz japanskih noćnih mora nastavio se kada je ujutro nastala velika eksplozija u nuklearnoj elektrani Fukushima oko 250 kilometara sjeveroistočno od Tokija. Zaglušujuća eksplozija i gust, sivi dim prekrili su područje oko nuklearke, a instrumenti su pokazali znatno veće količine radijacije od normalnih. Iako se nekoliko sati poslije eksplozije razina radijacije počela spuštati, počela je evakuacija najugroženijeg stanovništva iz kruga od 20 km oko elektrane, a japanske vlasti počele su stanovnicima preventivno dijeliti jod zbog radijacijske bolesti. Kako još nije posve jasno što se dogodilo, nekoliko je scenarija. Prema najcrnjem, počeo je proces topljenja reaktora, a najoptimističnije su verzije o samo sporadičnu curenju. Eksperti kažu kako je malo vjerojatno da će se ponoviti scenarij iz Černobilja.
Eksplodirala vodena para
– Sudeći prema objavljenim snimkama, u Fukushimi je izbila velika eksplozija, ali malo je vjerojatno da je eksplodirao sam nuklearni reaktor. Najvjerojatnije je riječ o kemijskoj eksploziji nekog od pomoćnih postrojenja – kaže fizičar Zdravko Karakaš koji je sredinom sedamdesetih godina bio menadžer kontrole kvalitete pri gradnji NE Krško. Kako kaže, reaktorsko postrojenje ovog tipa nuklearke hermetički je zatvoreno pa bi eksplozija drukčije izgledala, a ni razina radijacije koja se pojavila ne odgovara scenariju eksplozije reaktora.
>>Potres od 8,9 stupnjeva po Richteru poharao Japan
– U okolici je izmjeren povišen jod i cezij, što su elementi koji nastaju sagorijevanjem nuklearnog goriva. Svaka nuklearka ima sustav zaštite koji pri potresu gasi rad reaktora, ali u ovom slučaju sustav je zatajio. Zato je i nastalo pregrijavanje, a zbog visoke temperature vjerojatno su se počele taliti cijevi ili je nastalo propuštanje na brtvama sustava te je onečišćena voda iz zatvorenog kruga, koja prenosi toplinsku energiju, počela istjecati van.
I da bude havarije reaktora te probijanja betonske i čelične oplate, radijacija bi bila mnogo manja nego u Ukrajini.
– Cijeli je reaktor pod podtlakom, pa kad bi se probila zaštitna opna, onečišćeni zrak ne bi curio van, već bi bio usisan vanjski zrak u zgradu – kazao je Karakaš.
Najgori scenarij
– Eksplozija u nuklearki vjerojatno je posljedica nakupljanja vodene pare jer se vodom gasi užareni reaktor – kaže Zdenko Šimić iz Hrvatskoga nuklearnog društva. Reaktor u Fukushimi slabiji je (460 MGW) od onog u Krškom, mnogo manji od onog u Černobilju. U najgorem scenariju, kad nitko ne bi gasio užarenu jezgru, količina radioaktivnih čestica koje su iscurile bila bi mnogo manja nego u Černobilju. – No riječ je o veoma ozbiljnom incidentu, mnogo većem nego u "Otoku 3 milje" u SAD-u, ali mnogo manjem nego u Černobilju – kazao je Šimić.
Nuklearka je bila osam sati bez struje, a osoblje vjerojatno nije uspjelo do kraja spustiti šipke u jezgru i tako zaustaviti fisiju. U Fukushimi je šest reaktora, tri su radila u trenutku potresa. Dodao je kako je NE Krško rađena po skupljoj metodi (čelični oklop oko reaktora), a ostali dio pogona koji provodi paru do turbina posve je odijeljen od jezgre reaktora, pa je i sigurniji od japanske nuklearke. – Težina ove katastrofe ovisi o tome je li i koliko oštećena konstrukcija oko reaktora. Zaostala toplina grije i topi sve materijale i tako radijacija izlazi u atmosferu ili more. No stručnjaci očekuju da će Japanci uspjeti ugasiti plamen i zaustaviti istjecanje radijacije – smatra Šimić.
Preuzeto sa www.vecernji.hr