Stimulacija zapošljavanja u BiH daje vrlo skromne rezultate, a milijunska sredstva potrošena na različite mjere “aktivne politike zapošljavanja“ nisu rezultirale smanjenjem broja nezaposlenih na burzi rada.
Smanjuju se sredstva
Programi zapošljavanja pripravnika, osoba starijih od 40 godina, kreditiranja samozapošljavanja ili prekvalifikacije radnika, trebali su dovesti do značajnijeg rasta broja zaposlenih. No, jasno je kako do toga nije došlo, pa ne čudi što se i u financijskim planovima županijskih ureda za zapošljavanje za sljedeće godine značajno smanjuju novčana sredstva za ove projekte.
Najbolji primjer je sarajevski Ured za zapošljavanje koji u svojoj evidenciji ima najveći broj nezaposlenih. Za “aktivnu politiku zapošljavanja“ u ovoj godini planira se izdvojiti nešto manje od 9,3 milijuna maraka. Financijski plan za 2013. godinu otkriva da će za istu namjenu biti utrošeno 6,5 milijuna maraka, a 2014. godine još manje, 6,4 milijuna maraka. Iako je država imala dobre namjere kada je pokrenula projekte aktivne politike zapošljavanja, činjenice govore da su tvrtke i pojedinci uglavnom zlorabili ponuđene mogućnosti.
Tako je u projektima zapošljavanja pripravnika i osoba koje prvi put traže posao, zabilježena masovna pojava otpuštanja tih radnika čim je istekao šestomjesečni ili jednogodišnji rok tijekom kojeg su uredi za zapošljavanje sufinancirali njihovo radno angažiranje. Snalažljivi poslodavci su za to vrijeme dobivali radnike koje nisu morali plaćati, a iako je intencija bila da mladi ljudi i nakon isteka sufinanciranja ostanu u tvrtkama, poslodavci su ih otpuštali čim su oni trebali preuzeti njihovo plaćanje.
Država mora naći model
Rezultat, između ostalog, i ovakve prakse je da su u BiH na primjer samo u studenome prošle godine na burzi rada bile 532.442 osobe, što je za 1.549 osoba više nego mjesec dana ranije. Nažalost, riječ je o trendu koji je prisutan tijekom cijele prošle godine. Država očito mora naći efikasniju politiku aktivnog zapošljavanja.