Razlike u potrošnji na obrazovanje između dva entiteta otkrivaju da je prosječna potrošnja po učeniku manja u Republici Srpskoj. Riječ je o pokazateljima Svjetske banke prikazanim u analizi pravičnosti i učinkovitosti potrošnje na obrazovanje u BiH. Primjerice, RS troši manji iznos po učeniku u srednjem obrazovanju nego u osnovnom, što je suprotno uobičajenoj situaciji, s obzirom da srednje obrazovanje ima veći broj specijalizacija te je stoga i skuplje. Jedan od razloga ovoga je uloga općinskih vlasti u financiranju operativnih troškova srednjih škola u RS. Međutim, to ne objašnjava u potpunosti manju potrošnju u RS na obrazovanje generalno i naročito na srednje obrazovanje, s obzirom da operativni troškovi čine samo oko 10-15 posto ukupne tekuće potrošnje. Kada je u pitanju veći bh. entitet, prema rezultatima analize, i u njemu su prisutne neke nelogičnosti.
Neusklađenost odjeljenja
Naime, razlike u veličini odjeljenja i omjerima učenik-nastavnik su odgovorne za dobar dio razlika jediničnih troškova unutar FBiH. Nije iznenađujuće da županije s najmanjim odjeljenjima imaju najveće troškove po učeniku. Razlike su drastične, posebno u osnovnom obrazovanju. Naime, dok Srednjebosanska županija grupira svoje učenike prosječno u razrede od 24,3, Hercegbosanska županija može okupiti prosječno odjeljenje od tek 17,7. Kao rezultat, jedinični troškovi Hercegbosanske županije za osnovno obrazovanje su 40 posto veći od troškova Srednjebosanske županije. S obzirom da Hercegbosanska županija održava mrežu od 60 osnovnih škola koje pohađa njenih 6500 učenika, ne može okupiti učenike u veća odjeljenja po postojećim aranžmanima. Sveukupno, oko polovina razlika u jediničnim troškovima između županija se može objasniti razlikama u prosječnoj veličini odjeljenja. Iako obrazovne norme većine županija navode da bi optimalna veličina odjeljenja u osnovnoj školi trebala biti barem 24 učenika , samo jedna od deset županija uspijeva održati tu prosječnu veličinu odjeljenja. Ustvari, polovina županija ima veličinu odjeljenja ispod 21 učenika u osnovnom obrazovanju, ostvarujući najmanje 12 do 15 posto veće jedinične troškove, nego županije u kojima odjeljenja u osnovnoj školi imaju veličinu blizu optimalne.
Prosječno povećanje veličine odjeljenja za jednog učenika povlači smanjenje rashoda po učeniku od približno 4 posto u osnovnom i 8 posto u srednjem obrazovanju. Iako ove cifre ne uzimaju u obzir druge čimbenike koji utječu na jedinične troškove - kao što su demografske i geografske karakteristike pojedinih škola i zajednica – temeljitija analiza elemenata jedinične cijene bi mogla biti provedena, ako bi bili na raspolaganju relevantni podaci na razini škola.
Troškovi
Razlike između županija u FBiH su čak i veće, o čemu svjedoče podaci o potrošnji na osnovno obrazovanje u Federaciji BiH. Naime, potrošnja na osnovno obrazovanje u FBiH se kretala od 1450 KM po učeniku u Srednjebosanskoj županiji do 2093 KM po učeniku u Hercegbosanskoj županiji, u usporedbi s 1753 KM po učeniku u RS-u za osnovno obrazovanje. Potrošnja na srednje obrazovanje još više varira između županija – od 1615 KM po učeniku u Bosansko-podrinjskoj županiji do 2568 KM u Hercegbosanskoj.
Analiza
Razlike u veličini odjeljenja i u omjerima učenik - nastavnik
Izražene razlike čak i u prosječnoj potrošnji po učeniku i na entitetskoj razini